Prenapučeni otoci iz snova: Europa se bori protiv masovnog turizma!

Prenapučeni otoci iz snova: Europa se bori protiv masovnog turizma!

Masovni turizam sve više stvara izazove za vrlo posjećena mjesta u Europi, posebno na otocima. Pritisak koji stvara rekordan broj posjetitelja ne samo da utječe na prirodne resurse, već također izravno utječe na kvalitetu života stanovnika. Prema izvješću od Euronews Prosvjedi lokalnog stanovništva sve više zahtijevaju pozornost vlasti. Mnoga pogođena područja suočavaju se s rastućim troškovima života jer potražnja za stanovanjem i lokalnim uslugama eksponencijalno raste.

Analiza BookRetreats.com pokazuje da Malta ima najveću turističku gustoću u Europi, s više od 38.700 noćenja po kvadratnom kilometru. Ova iznimno visoka brojka potaknula je maltešku vladu da uvede ograničenje od 4000 posjetitelja dnevno na turistička žarišta. Istodobno, planira povećati ukupan broj posjetitelja na 4,5 milijuna do 2034. godine, postavljajući pitanja o tome kako se održivo nositi s tim teretom.

Gužve na Kanarskim otocima

Kanarski otoci također su pogođeni ovim trendovima. Lanzarote, Tenerife i Gran Canaria imaju noćenja od preko 21.600, 16.873 i 16.709 noćenja po kvadratnom kilometru. Stanovnici traže pojačane mjere za ograničavanje broja posjetitelja kako bi se zaštitila lokalna kultura. Slične scenarije pratimo i na Ibizi i Formenteri, gdje je također preko 17.000 noćenja po kvadratnom kilometru, a troškovi života rastu. Regionalna vlada Balearskih otoka planira uvesti strože dozvole za suzbijanje turizma.

Nasuprot tome, Svalbard u Norveškoj ima drugačiji pristup i ima samo 2,4 noćenja po četvornom kilometru. Cilj ovog otoka je promicanje održivog turizma. Åland u Finskoj i Gotland u Švedskoj također su odredišta s manje gužve i pokušavaju umanjiti nedostatke masovnog turizma.

Pristupi održivom turizmu

Chios u Grčkoj također promiče održivi turizam sa samo 21.000 noćenja po četvornom kilometru, dok El Hierro, jedan od Kanarskih otoka, radi na pristupu nulte emisije do 2050. sa samo 610 noćenja po četvornom kilometru. El Hierrov cilj smanjenja emisija za 50% do 2030. pokazuje kako lokalne inicijative mogu imati pozitivan utjecaj na ekološki otisak.

Osim ovih mjera za stvaranje uravnoteženog turizma, naglašava stranica bloga Ilios potreba za sveobuhvatnim upravljanjem masovnim turizmom. U gradovima poput Barcelone i Venecije, koji pate od izazova masovnog turizma, socijalni nemiri i visoki troškovi života dovode do poduzimanja sve više mjera za ograničavanje turizma. Održivi pristup turizmu nije samo koristan za okoliš, već i za kulturni identitet destinacija.

Tehnološke inovacije, kao što su pametni gradovi i aplikacije za informacije u stvarnom vremenu o prepunim mjestima, također mogu pomoći u kontroli negativnih posljedica masovnog turizma. Edukacija turista o utjecaju njihovog ponašanja na okoliš i kampanje za ekološka putovanja ključni su za podizanje svijesti o održivim praksama.

U konačnici, potrebno je pronaći svjesniji pristup turizmu kako bi se zaštitile jedinstvene kulturne i ekološke vrijednosti europskih destinacija. Fodorov godišnji "Bez popisa", koji navodi odredišta koja bi putnici trebali izbjegavati kako bi putovali na održiviji način, primjer je takvih nastojanja i mogao bi poslužiti kao vodič za minimiziranje negativnih učinaka masovnog turizma.