Istraživač klime Grimalda: Sporo putovanje kao model budućnosti za planet!

Istraživač klime Grimalda: Sporo putovanje kao model budućnosti za planet!

U listopadu 2023. bihevioralni ekonomist Gianluca Grimalda dao je otkaz na poslu u Institutu za svjetsku ekonomiju Kiel (IfW) kako bi otputovao iz Papue Nove Gvineje u Njemačku na ekološki prihvatljiv način. Grimalda je prije toga proveo sedam mjeseci istraživanja u Papui Novoj Gvineji i nije se htio vratiti avionom, zbog čega je otkazao jer njegov poslodavac nije prihvatio dugo vrijeme putovanja. U siječnju planira započeti novu poziciju na Sveučilištu Masaryk u Češkoj. Kako bi dovršio svoje projekte, dobio je sredstva za dvije studije u Bougainvilleu koje se bave izazovima s kojima se suočavaju tamošnja autohtona društva.

Prvi od njegovih istraživačkih projekata ispituje ekonomsku mobilnost u 50 različitih autohtonih društava, dok drugi analizira ponašanje ljudi u situacijama kolektivnog rizika, kao što su klimatske promjene. Grimalda naglašava potrebu proučavanja ovih pitanja na terenu, budući da pogođene zajednice već uvelike pate od posljedica klimatskih promjena. Njegova odluka da putuje polako nije samo osobna obveza da smanji svoj ugljični otisak, već i izjava o važnosti sporog putovanja.

Izazovi pogođenih zajednica

U Bougainvilleu lokalni glasovi također potvrđuju katastrofalne posljedice klimatskih promjena. Helena Hakena, predsjednica Udruge katoličkih žena na otoku, oštro kritizira zapadne industrijalizirane nacije i ističe prijetnju egzistenciji koju uzrokuje vađenje sirovina. Ovo je izravna prijetnja tradicionalnom načinu života ljudi, jer iskopavanje bakra, litija, nikla i rijetkih zemalja dovodi do masovnog uništavanja okoliša. Mundiya Kepanga, glasnogovornik plemena Huli, također ukazuje na krčenje šuma u Papui Novoj Gvineji, koje uzrokuju azijske tvrtke i dodatno destabilizira regiju.

Situaciju manjih otočnih država kompliciraju međunarodne konferencije poput COP28 u Dubaiju, koje oceanske države smatraju razočaravajućim. Njihovi se glasovi često ne čuju, a predsjednik Surangel Whipps Jr. s Palaua kritizira konačnu deklaraciju koja sadrži neadekvatnu zaštitu malih otoka. Te se zemlje bore protiv strašnih posljedica klimatskih promjena, uključujući ekstremne vremenske prilike, porast razine mora i smanjenje ribljeg fonda. Prvo preseljenje klimatskih izbjeglica u Papuu Novu Gvineju već je u tijeku, počevši od otočja Carteret 2000-ih. U tom je kontekstu Australija sklopila i sporazum s Tuvaluom koji bi trebao prihvatiti do 280 klimatskih izbjeglica godišnje, no predsjednik Whipps Jr. te planove vidi neadekvatnima i kritizira ugrožavanje čitavih kultura.

Potraga za rješenjima

Raspravu o klimatskoj politici nastavlja izvješće Međunarodnog suda pravde (ICJ) koje želi pojasniti koje su obveze država u borbi protiv globalnog zatopljenja. Rezoluciju kojom se utvrđuje ovo izvješće predstavio je Vanuatu, a podržalo ju je 130 država članica UN-a. “Savez malih otočnih država” i “Forum pacifičkih otoka” također sudjeluju u raspravama o obvezama vezanim uz klimatske promjene.

Grimalda, koji je predan dijeljenju rezultata svojih istraživanja sa zajednicama Bougainvillea, smatra da je njegova odgovornost zastupati perspektivu onih koji si ne mogu priuštiti putovanje zrakoplovom. Njegovo putovanje od 28.000 kilometara kroz 16 zemalja tijekom dva mjeseca simbol je potrebe za većom održivošću putovanja. U tom kontekstu ističe važnost sporog putovanja za bolje razumijevanje ljudi i društva. Grimalda vjeruje u prekretnicu u globalnoj energetskoj tranziciji i citira Martina Luthera Kinga kako bi jasno dao do znanja da unatoč svim izazovima želi nastaviti aktivno promicati zaštitu klime.

taz i Deutschlandfunk izvijestio je o potrebi da se klimatske promjene shvate ozbiljno i da se čuju glasovi pogođenih zajednica.