Švicarski turizam u usponu: sve više noćenja unatoč neizvjesnosti!

Švicarski turizam u usponu: sve više noćenja unatoč neizvjesnosti!

Švicarski turizam pokazuje pozitivne trendove rasta u kratkom roku i mogao bi dobiti dodatni zamah u nadolazećim godinama. Prognoza za ljeto 2024. pokazuje porast noćenja od 2% na ukupno 24,9 milijuna noćenja. Ovo povećanje potaknuto je velikim međunarodnim događajima kao što su Europsko nogometno prvenstvo za žene i Savezni gimnastički festival u Lausanni. Nadalje, visoka zaposlenost i oporavak realnih plaća podupiru domaću potražnju, što pogoduje sektoru turizma.

Za ljeto 2025. predviđa se umjereni porast noćenja švicarskih gostiju od 1,4%, što odgovara 157.000 dodatnih noćenja. Očekuje se i blagi porast potražnje na europskim tržištima, točnije za 0,8 posto i time za 54.000 noćenja. Ono što posebno veseli je činjenica da potražnja iz SAD-a ostaje stabilna, s rastom od 4,2% i 279.000 noćenja. No unatoč tim pozitivnim izgledima, postoje i dugoročne neizvjesnosti koje bi mogle utjecati na švicarski turizam od zimske sezone nadalje.

Dugoročne neizvjesnosti i izazovi

Ključni izvor neizvjesnosti je plan trgovinske politike SAD-a, koji bi potencijalno mogao imati negativan učinak na turistički sektor. S druge strane, njemačka potražnja mogla bi podržati švicarski turizam, jer njemački turisti predstavljaju najveću skupinu kupaca u švicarskom turizmu.

Međutim, pad potražnje iz SAD-a mogao bi se usporediti s padom tijekom financijske krize 2008., čineći situaciju kritičnom. U vezi s neizvjesnom globalnom gospodarskom situacijom, postoji i bojazan da bi izdavanje viza za kineske turiste moglo utjecati na potražnju. Također ostaje nejasno kako će se razvijati grupna putovanja iz Kine, koja je također u fokusu turističke industrije.

Osvrćući se na financijsku krizu iz 2008

Neizvjesnosti u trenutnom okruženju neizbježno dovode do osvrta na financijsku krizu koja je započela prije točno 17 godina. Propast banke Lehman Brothers 15. rujna 2008. rezultirala je globalnom financijskom i gospodarskom krizom koja nije zaobišla Švicarsku. Švicarski bankarski sektor bio je ozbiljno pogođen, posebice UBS i Credit Suisse, koji su znatno pretrpjeli krizu subprime kredita. No švicarsko je gospodarstvo uspjelo izaći iz krize relativno neoštećeno u usporedbi s drugim zemljama.

Financijska kriza dovela je do kolapsa dolara i krize eura, što je rezultiralo aprecijacijom švicarskog franka, dok su izvozne cijene nemjerljivo porasle. Švicarska narodna banka (SNB) odgovorila je 2011. s minimalnim tečajem od 1,20 franaka za euro, koji je napustila 2015. Tijekom tog vremena, intervencije SNB-a stabilizirale su profitne marže švicarskih izvoznih tvrtki.

Općenito, Švicarska je uspjela prevladati krizu bez gomilanja duga, čemu su pridonijeli solidni gospodarski sektori i niska državna potrošnja. Tijekom prošlog desetljeća razine duga su smanjene, a državna blagajna ostala je u dobrom stanju unatoč ozbiljnim izazovima.

Lekcije iz financijske krize trebale bi dati Švicarskoj dragocjenu perspektivu o sadašnjem i budućem razvoju u turističkom sektoru, koji je stalno uhvaćen između prilika i izazova.

Ukratko, temelji švicarskog turizma su jaki, ali budućnost ostaje ovisna o različitim vanjskim utjecajima. Muula i Swissinfo pokazuju da bi se sektor mogao održati usprkos trenutnim nesigurnostima, pod uvjetom da su ispunjeni potrebni uvjeti.