Expedition Island Pride: Dubokomorski resursi ili uništavanje okoliša?

Expedition Island Pride: Dubokomorski resursi ili uništavanje okoliša?

Fascinantna blaga leže uspavana u moru: mangan, nikal, kobalt i bakar, vezani u obliku kvržica mangana, čekaju da budu otkriveni. Ovi minerali su od iznimne vrijednosti zbog upotrebe u suvremenim tehnologijama, posebice u baterijama za električne automobile i vjetroturbinama. Mogućnost žetve ovih sirovina u dubokom moru budi želju i predmet je aktualnih istraživanja.

Na brodu istraživačke ekspedicije “Island Pride” trenutačno se provodi dubinska analiza mogućih utjecaja vađenja sirovina na okoliš. Novinar ARTE-a Michael Stocks i njegov snimatelj jedini su filmski tim koji prati pothvat i dokumentira testiranje velikog podvodnog kombajna koji ima za cilj učinkovitu obradu morskog dna. Međutim, pažnju privlače kontroverze koje su izrazili razni znanstvenici. Mnogi istraživači strahuju da bi iskopavanje manganskih nodula moglo ozbiljno narušiti osjetljivu morsku ekologiju, što bi dovelo do žestokih rasprava unutar znanstvene zajednice i šire.

Rasprava o sirovinama iz mora

Diljem svijeta postoje različiti pristupi temi dubinskog rudarenja. Dok je Njemačka, koja ima licencu u zoni Clarion-Clipperton između Havaja i Meksika, proglasila moratorij na dubinsko rudarenje kako bi se istražile ekološke posljedice, mnoge druge zemlje i tvrtke skeptične su prema takvim ograničenjima. Prema Saveznom institutu za geoznanosti i prirodne resurse, Njemačka bi iskorištavanjem ovih mineralnih resursa mogla pokriti 6% svojih potreba za bakrom, 51% svojih potreba za niklom i čak 80% svojih potreba za kobaltom.

Međunarodno tijelo za morsko dno (ISA) planira uspostaviti propise za dubokomorsko rudarenje tijekom ljeta. Ovo dolazi usred sve većeg interesa jer više od 20 država članica ISA-e, kao i velike tvrtke poput BMW-a, Googlea, Samsunga i Volva, izražavaju zajednički interes za rudarenje oceanskih resursa. U međuvremenu, Japan je već stekao licence i planira iskopavati rijetke elemente u svojoj gospodarskoj zoni, što potencijalno znači da zemlja može osigurati opskrbu sirovinama desetljećima. Japan ne podržava moratorij i stoga provodi agresivno iskorištavanje svojih morskih resursa.

Situacija u Tongi

Otočna država Tonga također ima ambivalentna stajališta o rudarenju u dubokom moru. Vlada surađuje s tvrtkom u iskorištavanju mogućnosti iskopavanja manganskih nodula kako bi se sanirao oslabljeni proračun. Međutim, ribari u tom području izazivaju zabrinutost i strahuju da bi to moglo imati negativan učinak na riblji fond i turističko promatranje kitova. Forum civilnog društva čak poziva na zabranu rudarenja u dubokom moru, dok Geološka služba vidi gospodarske prilike u Tongi. Tonga bi mogla zaraditi do 2,50 USD po toni podignutih manganskih nodula, s potencijalnim rudarenjem do tri milijuna tona godišnje.

Rasprava o dubokomorskom rudarenju ne samo da drži istraživače, vlade i tvrtke u nedoumici, već postavlja i pitanje ravnoteže između tehnološkog napretka i zaštite okoliša: koliko smo spremni riskirati za naše sirovine i kakvu budućnost želimo stvoriti za oceane? Odgovor na to još uvijek se čeka jer ekspedicija “Island Pride” stiže do dna prirode.

Dodatne informacije dostupne su na prizma i dnevne vijesti.