Obiteljska povijest i identitet: Roman Žena na mjesecu nadahnjuje!

Obiteljska povijest i identitet: Roman Žena na mjesecu nadahnjuje!

Roman "Žena na mjesecu" Pierrea Jarawana, objavljen 4. travnja 2025., snažno se bavi politizacijom obiteljske povijesti i libanonskom složenom krizom identiteta. Na 496 stranica i po cijeni od 26 eura, Jarawan je stvorio djelo koje nadilazi osobnu povijest i zadire duboko u kulturnu i političku stvarnost Bliskog istoka. Glavni lik Maroun el Shami, koji s majkom emigrira iz Libanona u Kanadu, utjelovljuje tu borbu za identitet i pripadnost, a ujedno rasvjetljava povijest svoje obitelji i njezine korijene.

Maroun, koji je film Fritza Langa pogledao kao desetogodišnjak u Montrealu, studira fiziku na Sveučilištu McGill i stoga je jedini student libanonskih korijena. U 1960-ima je osnovao Libanonsko raketno društvo u Libanonu, čija je povijest također obrađena u knjizi. Obrađivana su važna politička pitanja, uključujući armenski genocid od kojeg je pobjegla njegova baka Anoush, kao i trenutni izazovi poput korupcije u Libanonu i utjecaja Arapskog proljeća 2020.

Obiteljska povijest i identitet

Središnji element romana je potraga Lilith, jedne od Marounovih unuka, za njezinim identitetom. Osobito je zanima baka, koja ima armenske korijene, te odlazi u Bejrut kako bi saznala više o Anoush. Ovo putovanje nije samo osobno, već također odražava duboke napetosti i izazove s kojima se Libanon suočava.

Društvenu situaciju u Libanonu karakterizira mnoštvo sukoba identiteta koji se hrane povijesnim narativima. Najmanje 20% tamošnjeg stanovništva trenutno živi kao sirijske izbjeglice, što atmosferu u Bejrutu čini još napetijom. Iako je suživot libanonskih i sirijskih izbjeglica uglavnom dobar, u kršćanskim zajednicama često vlada nepovjerenje. Rita Makhlouf, koja vodi dom za djecu, bori se s prihvaćanjem u svom susjedstvu, naglašavajući duboke pukotine u društvenom tkivu Libanona.

Političke napetosti i kulturni identitet

Libanon ima takozvani sektaški sustav koji sa sobom donosi i stabilnost i krhkost. Različite vjerske zajednice, njih ukupno 18, daju zemlji određenu raznolikost, ali sa sobom nose i sukobe. Povijesni identiteti, često osporavani, čine potragu za zajedničkim libanonskim identitetom stalnim izazovom. Dok su šijiti posljednjih desetljeća stekli društveni utjecaj, Hezbolah se u Libanonu doživljava kao legitimna politička stranka, dok međunarodni diskurs često ima drugačije stajalište.

Jarawanov roman povezuje te složene teme kroz narativni stil koji kombinira duhovitost, originalne slike i ironične elemente. Struktura romana slijedi obrazac odbrojavanja koji je paralelan s Marounovim razvojem i raznim društvenim problemima. U konačnici, “Žena na mjesecu” rasvjetljava pitanje kako se obiteljska povijest može bilježiti i prenositi u kontekstu obilježenom sukobima.

Ovom kombinacijom osobne i političke povijesti, Pierre Jarawan nudi dirljiv uvid u izazove i snove naroda Libanona, a ujedno i promišljanje ljudskog identiteta koji se odražava u povijesti.