Zašto Njemačka treba učiti od japanske obzirnosti i discipline!

Zašto Njemačka treba učiti od japanske obzirnosti i discipline!

16. svibnja 2025. autorica razmišlja o svojim iskustvima u Japanu i glavnim razlikama u odnosu na njemačku kulturu. Dojmovi koje je skupila tijekom putovanja kroz gradove Tokyo, Kyoto i Okinawa pokazuju koliko obzira i discipline karakterizira suživot u Japanu. Dok u Njemačkoj često prevladavaju sebičnost i natjecateljstvo, u Japanu se sklad cijeni kao središnja vrijednost. To izvješćuje Fokus.

Upečatljiv primjer za to je atmosfera u hotelu na plaži, gdje se gosti ponašaju opušteno i ne rezerviraju ležaljke. U podzemnoj željeznici u Tokiju vlada apsolutna tišina; Mobiteli i glasni razgovori su tabu. Takvo ponašanje pokazuje da su pristojnost i obzirnost duboko ukorijenjeni u svakodnevnom japanskom životu. Autoru je, međutim, žao sve manje poštovanja i discipline u Njemačkoj, koji su neophodni za skladan suživot.

Kultura obzira

U Japanu se individualni ego često stavlja po strani u korist zajednice. To se odražava u društvenim normama koje promiču harmonično društvo. Vrline kao što su obzirnost, poštenje, povjerenje, skromnost i suzdržanost elementarne su u japanskoj kulturi. Ova načela čine osnovu japanskog skladnog društva, u kojem se sukobi i izravna kritika izbjegavaju kako bi se izbjegle nevolje Nippon informacije određuje.

Primjer kolektivnog duha je praksa da zaposlenici rano dolaze u ured i parkiraju svoje automobile dalje kako bi drugima dali bolje parkirno mjesto. Takve geste obzira ne samo da osiguravaju osobnu udobnost, već i jačaju zajednicu. Nasuprot tome, u Njemačkoj često prevladava princip “tko prvi dođe, prvi poslužen”, što dodatno zaoštrava konkurentsku situaciju u svakodnevnom životu.

Potrebno je ponovno promišljanje

Autor ističe da generacija Z u Japanu počinje preispitivati ​​tradicionalne vrijednosti kolektivnog obzira i zahtijeva više brige o sebi. To bi moglo nagovijestiti promjenu u japanskom društvu, koje je dugo bilo obilježeno idejom kolektivizma. Mlađi ljudi sve više dovode u pitanje ideju da odstupanja od društvenih normi mogu dovesti do isključenosti.

S obzirom na ova zapažanja, autor sugerira da bi Njemačka mogla učiti iz japanskog stava prema disciplini i obzirnosti. Promjena paradigme prema većoj suradnji i odgovornosti bila bi neophodna kako bi se poboljšala društvena interakcija i prevladao egoizam koji trenutno karakterizira društvenu klimu.

Općenito, usporedba među kulturama pokazuje koliko su obzir i red važni za skladan suživot i koliko je potrebno preispitivanje vrijednosti u njemačkom društvu.