Vikinška junakinja Guðríður: Hellnar otkriva tajnu svojih otkrića!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Saznajte više o Guðríðuru Þorbjarnardóttiru, Vikingu koji je otkrio Ameriku 1000. godine i Hellnaru kao odredištu kulturnog turizma.

Erfahren Sie mehr über Guðríður Þorbjarnardóttir, die Wikingerin, die 1000 n. Chr. Amerika entdeckte und Hellnar als Kulturtourismusziel.
Saznajte više o Guðríðuru Þorbjarnardóttiru, Vikingu koji je otkrio Ameriku 1000. godine i Hellnaru kao odredištu kulturnog turizma.

Vikinška junakinja Guðríður: Hellnar otkriva tajnu svojih otkrića!

U maloj zajednici Hellnar na zapadnoj obali Islanda, koja ima samo 50 stanovnika, otkriveni su novi arheološki nalazi koji se odnose na Guðríður Þorbjarnardóttir. Kako journee-mondiale.com Prema izvješćima, Guðríður je plovio preko Sjevernog Atlantika oko 1000 - 500 godina prije nego što je Kolumbo otkrio Ameriku. Ova izvanredna vikinška heroina često se smatra pionirom, jer je rodila prvog Amerikanca Europljanina, svog sina Snorrija Thorfinnssona.

Arheolozi i povjesničari sada potvrđuju dokaze o Guðríðurovim putovanjima. Poduzela je ukupno osam pomorskih putovanja, uključujući dva prelaska Atlantika. Putovala je sa skupinom od 65 ljudi, što je njezinu ekspediciju učinilo većom od Kolumbovog prvog putovanja, koji je plovio s 54 čovjeka.

Hellnar kao centar otkrića

Zajednica Hellnar sve se više smatra ključnom za vikinšku sagu. Lokalna iskapanja i analiza saga o Vinlandu pružaju nove uvide u to razdoblje. Profesorica Elín Ósk Hreiðarsdóttir opisuje Hellnar kao početnu točku važnog otkrića. U tom kontekstu dr. Jóhanna Katrín Friðriksdóttir ističe da su žene poput Guðríður igrale aktivniju ulogu u vikinškom društvu nego što se često pretpostavlja.

Kako bi proslavio svoju povijesnu vrijednost, Hellnar nudi brojne turističke atrakcije, uključujući kip Guðríðura i Snorrija, povijesnu crkvu Hellnar i geološka čuda. Od 2025. zajednica će se posebno promovirati kao odredište za održivi kulturni turizam, uključujući interaktivne izložbe i vođene tematske ture. Lokalni turoperatori čak planiraju jedrenje na replikama vikinških brodova.

Gudridova povijest i nasljeđe

Podrijetlo Guðríðura također je fascinantno. Bila je kći poglavice Thorbjorna od Laugarbrekke, čija je obitelj potjecala od oslobođenog roba. Prema njezinoj sagi, njezini su roditelji odbili bračnu ponudu mladog Einara jer mu je otac bio rob. Zajedno s Erikom Crvenim, Guðríður je napustila Island i bilo joj je dopušteno otputovati na Grenland, gdje su ona i njezin otac doživjeli mnoge poteškoće s još 30 ljudi.

Grupa je konačno stigla na Grenland zimi nakon što je pretrpjela mnoge neuspjehe, uključujući i bolest. Tamo se Gudrid udala za norveškog trgovca Thorira. Tragično, Thorir je kratko vrijeme kasnije umro od bolesti, a Gudríður se ponovno našao u neizvjesnom okruženju. Njihova priča prikazuje prijelaz iz poganske vjere u kršćanstvo, o čemu govori saga o Eiriku Crvenom. Bila je jedna od rijetkih žena koje su sudjelovale u magijskim obredima i nakon što je postala kršćanka.

Kasnije se udala za Thorsteina Eirikssona, mlađeg brata Leifa Eirikssona. Zajedno su otputovali u Vinland, gdje im je Guðríður na kraju rodio sina Snorrija. Ovo se smatra prvim Europljaninom rođenim na zapadnoj hemisferi. Nakon nekoliko teških godina u Vinlandu, obitelj se vratila na imanje Glaumbær u Seyluhreppuru na Islandu.

Ukratko, priča o Guðríður Þorbjarnardóttir pokazuje ne samo važnu ulogu žena u vikinškom društvu, već i transatlantske veze koje su postojale davno prije Kolumba. Svojim povijesnim nalazištima i promicanjem kulturnog turizma, Hellnar nudi jedinstvenu priliku da uronite u uzbudljivu povijest Vikinga i odate počast njihovim izvanrednim putovanjima otkrića.

Quellen: