Neizvjesnost u digitalnom dobu: stručnjaci raspravljaju o opasnostima i rješenjima

Neizvjesnost u digitalnom dobu: stručnjaci raspravljaju o opasnostima i rješenjima

31. svibnja 2025. u Abbaziji se održao vrlo cijenjen događaj na kojem su prezentacije održali poznati govornici poput Konrada Paula Liessmanna i Barbare Zehnpfennig. Liessmann je u svom predavanju raspravljao o konceptu laži u filozofiji i osvrnuo se na mislioce poput Platona i Nietzschea. Također je naveo "pretpostavku netočnosti" odvjetnice Mische Senn kako bi rasvijetlio izazove digitalne komunikacije. Zehnpfennig je, s druge strane, dovela u pitanje autorstvo Hipijevog dijaloga i ciljala na angažirane znanstvenike koji su, po njezinom mišljenju, zastupali pristrane perspektive.

U drugoj raspravi, novinar Christo Buschek govorio je o poteškoćama suočavanja s pristranošću u skupovima podataka. Svoju temu ilustrirao je primjerom otkrića ujgurskih zarobljeničkih logora u Kini satelitskom analizom. Njegove primjedbe pokazuju koliko je važno kritički se pozabaviti podacima, osobito u vrijeme kada digitalno nasilje i dezinformacije rastu.

Cyber ​​prijetnje i digitalna sigurnost

Tijekom događaja, Walter Unger, bivši časnik za digitalnu sigurnost u oružanim snagama, hitno je upozorio na neizvjesnosti koje sa sobom nose softver i kibernetički napadi. Osobito je zabrinjavao nedostatak pažnje prema zapadnim prijetnjama, problemu za koji je smatrao da ga treba hitno riješiti. Međutim, Unger nije dao jasan odgovor na pitanje o papirnatim pričuvnim sustavima za oružane snage.

U budućim raspravama neuroznanstvenik Joachim Bauer bavit će se opasnostima koje umjetna inteligencija i virtualni svjetovi predstavljaju za čovječanstvo. Takve teme postaju sve važnije s obzirom na trenutni razvoj tehnologije i društva.

Digitalno nasilje i njegovi učinci na demokraciju

Drugo ključno pitanje je digitalno nasilje, koje sve više postaje ozbiljan problem za demokraciju. Studija koju je provela Janina Steinert, profesorica Globalnog zdravlja na Tehničkom sveučilištu u Münchenu, pokazuje da gotovo svaka druga politički aktivna osoba koja postane žrtva digitalnog nasilja prilagođava svoje komunikacijske navike. Oni koji su pogođeni osjećaju se prisiljenima mijenjati svoj sadržaj ili rjeđe posjećivati ​​platforme društvenih medija. Ono što je posebno zabrinjavajuće jest da je gotovo svaka četvrta pogođena žena razmišljala o potpunom povlačenju iz javnosti.

Političari poput Yvonne Magwas iz CDU-a upozoravaju da takvi uporni napadi nagrizaju demokratski suživot. Anna-Lena von Hodenberg, direktorica HateAid-a, naglašava da je potrebno brzo djelovati kako bi se zaštitili politički aktivni ljudi. Ona također poziva na stvaranje kontaktnih točaka unutar stranaka za one koji su pogođeni kako bi se ovaj problem shvatio ozbiljnije.

Kako bi odgovorili na te izazove, operateri platformi društvenih medija morali bi se čvršće vezati uz zahtjeve Zakona o digitalnim uslugama (DSA). To propisuje da se moraju poduzeti mjere protiv komentara mržnje i dezinformacija. Međutim, Mark Zuckerberg najavio je da će Facebook i Instagram biti manje regulirani u SAD-u, što će otežati procesuiranje komentara mržnje. Slične tendencije mogu se vidjeti i kod Elona Muska i Platforme X.

Zuckerberg se u EU suočava s DSA-om, koji je teško provesti, dok se nada potpori američkog predsjednika kako bi ublažio pritisak na EU. Luisa Neubauer, predani glas za zaštitu okoliša, naglašava da prijetnje neće ograničiti njezin angažman. Svaku prijetnju vidi kao poticaj za rad za pravednije i inkluzivnije društvo.

Obrađene teme oblikuju aktualnu raspravu o digitalnoj sigurnosti, komunikaciji i izazovima s kojima se naše društvo u ovom trenutku mora svladati. Istodobno, autor razmišlja o duboko ukorijenjenoj povezanosti hrane i kulture u Italiji te nudi preporuke za obzirno postupanje tijekom pandemije, poput redovitog cijepljenja i izbjegavanja kontakta. [Falter] izvještava da je to od velike važnosti ne samo za zdravlje nego i za kulturni identitet.