Indija: Duhovni turizam je u procvatu – blagoslov ili prokletstvo?

Indija: Duhovni turizam je u procvatu – blagoslov ili prokletstvo?

Duhovni turizam u Indiji doživljava procvat i sve više postaje važan gospodarski čimbenik. Svake godine milijuni vjernika hodočaste na sveta mjesta kao što su Santiago de Compostela, Rim, Meka i Katmandu. Indijski gradovi, posebice Varanasi, Rishikesh, Ayodhya i Prayagraj, sve više privlače turiste koji traže duhovno ispunjenje. Kumbh Mela, najveći vjerski festival na svijetu, zadnji put je održan u Prayagraju početkom 2025. godine, gdje je u ovom veličanstvenom događaju sudjelovalo oko 400 milijuna ljudi. Ovo se smatra spektakularnim jer uključuje ritualno kupanje u rijekama na četiri sveta mjesta kao što su Prayagraj, Haridwar, Nashik i Ujjain kako bi se očistili od grijeha.

Indijska vlada prepoznala je da sektor duhovnog turizma ima ogroman potencijal. Putem ciljanih ulaganja u infrastrukturu, ugostiteljstvo i nekretnine, vlada ima za cilj uspostaviti Indiju kao vodeću hodočasničku destinaciju. Duhovni turizam već čini 60 posto domaćih putovanja u Indiji. Ulagače i turiste privlače hodočasnička mjesta, što rezultira velikom potražnjom za novim hotelima, odmaralištima i wellness sadržajima. Konkretno, u Ayodhyi je 10 milijardi dolara uloženo u hram Ram Mandir kako bi se stvorio novi duhovni centar. Ovo ne samo da ima pozitivne ekonomske aspekte, već također postavlja kritična pitanja u vezi s komercijalizacijom svetih mjesta, budući da to često dovodi do raseljavanja lokalnog stanovništva i povećanja cijena nekretnina.

Problemi zaštite okoliša u Kumbh Meli

Održavanje Maha Kumbh Mele u Prayagraju još je jedan primjer snažne privlačnosti duhovnih događaja. Ovo šestotjedno događanje, koje se održava svakih dvanaest godina, već je ove godine privuklo preko 520 milijuna ljudi, što je više od deset milijuna posjetitelja dnevno. Ali ovaj ogroman broj posjetitelja sa sobom nosi i ozbiljne ekološke probleme. Središnji odbor za kontrolu zagađenja Indije izvijestio je o visokim razinama koliformnih bakterija na ušću Gangesa u Yamunu, što ukazuje na fekalnu kontaminaciju.

S obzirom na ove ekološke probleme, duhovni i vjerski autoriteti su se prvi put okupili kako bi razgovarali o tome kako se nositi s posljedicama klimatskih promjena. Swami Mukundananda naglašava potrebu zaštite prirode kako bi se očuvale rijeke Ganges i Yamuna. Vjerske organizacije sve su više predane održivim praksama za zaštitu okoliša. Ova se rasprava odvija u sklopu inicijative Faith for Earth koju je 2017. godine pokrenuo Program Ujedinjenih naroda za okoliš. Cilj mu je uključiti vjerske zajednice u postizanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja.

Kompatibilnost vjere i održivosti

Vjerski vođe obvezali su se na promicanje ekološki prihvatljivih praksi među svojim sljedbenicima. To uključuje strategije za korištenje obnovljive energije i gospodarenje otpadom. Ova predanost pokazuje da je moguće kombinirati vjeru i ekološku svijest i podržati više političkih promjena. Klimatske promjene donose ekstremne vremenske prilike koje prijete sigurnosti hrane, vode i energije u Indiji.

Međutim, veza između vjere, politike i turizma otvara složena pitanja. Projekti poput hrama Ram Mandir služe ne samo za vjersku privlačnost, već i za nacionalističko samoveličanje od strane vlade, potičući javnu raspravu o pravom značenju takvih inicijativa. Iako religijska dinamika u Indiji često ostaje u pozadini, osobito u međunarodnom kontekstu, ona dobiva globalnu vidljivost.

S obzirom na ovaj razvoj događaja, ostaje za vidjeti kako će se Indija nositi s izazovima i prilikama koje predstavlja sektor duhovnog turizma i koji će se koraci poduzeti kako bi se osigurala održiva budućnost.