Godišnji odmor ili bolest? Jedna od pet osoba bori se s bolešću slobodnog vremena!
Preko 19% zaposlenika u Njemačkoj osjeti simptome bolesti dok su na odmoru. Studija o takozvanoj "bolesti slobodnog vremena" pokazuje kako stres i dostupnost utječu na oporavak.

Godišnji odmor ili bolest? Jedna od pet osoba bori se s bolešću slobodnog vremena!
Sve više zaposlenika u Njemačkoj pati od fenomena poznatog kao "bolest slobodnog vremena", koja se manifestira kroz simptome bolesti u slobodno vrijeme. Nedavna studija Međunarodnog sveučilišta IU pokazuje da 19,3% ispitanika redovito boluje vikendom ili na odmoru. Ova studija, u kojoj je između 24. siječnja i 6. veljače 2025. ispitano 2004 osobe uravnoteženo prema dobi i spolu, naglašava dalekosežne učinke stresa i posla na zdravlje radnika.
Posebno zabrinjava činjenica da je 71,9% zaposlenika upoznato s pojmom „bolest slobodnog vremena“. Simptomi su različiti, a posebice uključuju umor, probleme sa spavanjem, glavobolje i simptome prehlade. Prema rezultatima istraživanja, 36,1% ispitanika žalilo se na umor i iscrpljenost, dok je 14,2% imalo simptome slične prehladi.
Opuštanje naspram radnog pritiska
Ključni rezultat istraživanja je da 40,1% ispitanih ne smatra svoj privatni život dovoljno opuštajućim da zadovolji zahtjeve svog profesionalnog života. Za zaposlenike mlađe od 25 godina taj udio iznosi impresivnih 50,5%. Mlađi radnici svoje slobodno vrijeme provode pasivnije, primjerice putem društvenih mreža i streaming usluga, što negativno utječe na njihov osjećaj opuštenosti.
Studija također naglašava da je 54,4% ispitanika reklo da dostupnost izvan radnog vremena utječe na njihov oporavak. U tom kontekstu, 33,5% zaposlenika smatra da moraju biti dostupni u svoje slobodno vrijeme, dok 47,4% također pristupa poslovnoj e-pošti izvan radnog vremena. Među ispitanicima, 80,6% čak je spremno redovito raditi prekovremeno, a 42,9% radi do dva dodatna sata tjedno.
Uzroci i posljedice bolesti u slobodno vrijeme
Vjeruje se da je uzrok simptoma prvenstveno veliki radni pritisak, nedostatak podrške i nepovoljna ravnoteža između poslovnog i privatnog života. 46,4% sudionika navodi visok radni pritisak, a 9,2% osjeća se preopterećeno. Ovi stresovi zaslužni su za to što se mnogim zaposlenicima teško isključiti nakon posla, što se tako osjeća njih 38,4%.
Zanimljiva je i mogućnost opuštanja ispitanika: 49,8% uspijeva uravnoteženo organizirati slobodno vrijeme, dok ga 17,0% provodi pretežno pasivno. Studija pokazuje da ljudi koji svoje slobodno vrijeme provode aktivno imaju manju vjerojatnost da će patiti od "bolesti slobodnog vremena", otkriće koje naglašava važnost zdrave ravnoteže između posla i privatnog života.
Implikacije ove studije su jasne: postaje sve jasnije da pretjerani stres i stalna dostupnost ne samo da mogu utjecati na kvalitetu života radnika, već mogu dovesti i do ozbiljnih zdravstvenih problema. Kako bi se odgovorilo na te izazove, ključno je podići svijest o uzrocima bolesti u slobodno vrijeme kao što je "bolest u slobodno vrijeme" i razviti strategije za poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života.
Dodatne pojedinosti o studiji i rezultatima mogu se pronaći na web stranici bo.de i iu.de biti pročitan.