Latinska Amerika u pokretu: Doživite solidarnost i kulturu 31. kolovoza!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Doživite uzbudljivu reportažu s putovanja o Latinskoj Americi, migraciji i neposrednoj solidarnosti 31. kolovoza u Gelsenkirchenu.

Erleben Sie am 31. August in Gelsenkirchen einen spannenden Reisebericht über Lateinamerika, Migration und sofortige Solidarität.
Doživite uzbudljivu reportažu s putovanja o Latinskoj Americi, migraciji i neposrednoj solidarnosti 31. kolovoza u Gelsenkirchenu.

Latinska Amerika u pokretu: Doživite solidarnost i kulturu 31. kolovoza!

31. kolovoza 2025. u kulturnoj dvorani Horster Mitte u Gelsenkirchenu održat će se važan događaj za međunarodnu solidarnost i prijateljstvo među narodima. Manifestacija počinje u 11 sati, a ulaz je moguć u 10:30 sati. Cijena ulaznice je 4 eura, snižena cijena 2 eura. Događaj će se fokusirati na aktualne izazove u kampanjama za lokalne izbore kao i na društvene borbe i kretanja u Latinskoj Americi, o čemu će se sudionici detaljnije pozabaviti. Poseban naglasak bit će Festival kultura koji će pored glazbe ponuditi i latinoameričku hranu.

Izaslanstvo će održati razgovore s rudarima u São Paulu kako bi se pozabavili kritičnim problemima zagađenja okoliša i opasnostima od kvarova brana. U tom kontekstu pozdrav solidarnosti upućen je i rudarima u Gruziji. Ovi događaji izraz su globalne solidarnosti koja se ne fokusira samo na pitanja Latinske Amerike, već odražava i utjecaj korporacija na svakodnevni život i politiku.

Migracije kao središnje pitanje

Latinska Amerika trenutačno prolazi kroz visoke razine migracija, posebice ljudi iz Srednje Amerike, uključujući Honduras, Gvatemalu i El Salvador, kao i Venezuelu. Dok migranti iz Srednje Amerike sve češće idu prema SAD-u, Venezuelanci traže utočište u drugim južnim zemljama. Na ovu migraciju utječu restriktivne politike u SAD-u, posebice tijekom administracije Donalda Trumpa. Nasuprot tome, granice u južnoj Latinskoj Americi ostaju uglavnom otvorene. Tijekom diktatura 1970-ih i građanskih ratova 1980-ih i 1990-ih, Latinska Amerika razvila je tradiciju prihvaćanja izbjeglica.

Situacija za milijune Venezuelanaca koji su prisiljeni napustiti svoje domove zbog loših životnih uvjeta i kršenja ljudskih prava alarmantna je. Ženevsku konvenciju o izbjeglicama iz 1951. i Kartagensku deklaraciju iz 1984., koja proširuje definiciju izbjeglice, ratificirale su mnoge zemlje Latinske Amerike. Osim toga, koncept “Gradova solidarnosti” u regiji promiče integraciju izbjeglica kroz lokalne programe koji imaju za cilj pronalaženje trajnih rješenja.

Razvoj migracijske politike u Argentini

U Argentini je pristup rezidentnom statusu za Venezuelance olakšan putem sporazuma o rezidentnosti Mercosura. Unatoč tome, izazov raste: oko četiri milijuna ljudi napustilo je Venezuelu od 2015., što predstavlja najveću migraciju u regiji. Ekonomska komisija UN-a za Latinsku Ameriku (CEPAL) izvješćuje o porastu unutarregionalnih migracija i naglašava da je udio unutarregionalnih migranata porastao s 24% u 1970. na 63% u 2010. godini.

Argentina je 2004. pod predsjednikom Néstorom Kirchnerom donijela zakon kojim je zajamčeno pravo na migraciju. Međutim, ne postoje prihvatni centri za migrante, a potpora vlade i dalje je ograničena. Organizacije civilnog društva, poput CAREF-a, igraju važnu ulogu u potpori izbjeglicama i migrantima. Međutim, političko raspoloženje pomaknulo se udesno, što je dovelo do porasta deportacija, a argentinski zakon o migraciji izmijenjen je od 2017. Kriminalizacija migranata raste i mobilizacija protiv te prakse raste.

Predstojeći događaj 31. kolovoza ne samo da nudi okvir za raspravu o solidarnosti i prijateljstvu među narodima, već također naglašava složene izazove koji proizlaze iz migracija i socijalne pravde u Latinskoj Americi. Situacija migranata i politički razvoj u zemljama Latinske Amerike i dalje su središnje pitanje koje zahtijeva međunarodnu pozornost.

Quellen: