7 stručnih savjeta za učenje više jezika

7 stručnih savjeta za učenje više jezika

Uvijek sam sebe vidio kao željnog učenja, nekoga tko uživa u izazovima i otkrivanju novih stvari. Istina, željan sam samo kad imam izbor u pogledu onoga što učim. Prije našeg dužeg boravka u Francuskoj mislio sam da ću francuskom pristupiti s istim entuzijazmom s kojim sam učio španjolski.

U stvarnosti sam polovično završio tri (od 78) razine u Duolingu i ostao na tome. Nije da sam otporan na francuski, ali ne želim svoj napredak razvodniti španjolskim.

Imajući to na umu, razgovarao sam s nizom poliglota i višejezičnih ljudi da vidim kako su usvojili svoje brojne jezike. Podijelili su mnoštvo informacija, od kojih najbolje dijele u nastavku.

Napomena: "Prvi jezik" odnosi se na prvi strani jezik koji želite učiti, a ne na vaš materinji jezik.

1. Nemojte odustati od svog prvog izbora

Većina ljudi bira svoj materinji jezik s razlogom. To može biti putem sustavnog pregleda najboljeg jezika za učenje, želje za razgovorom s lokalnim stanovništvom tijekom putovanja ili interesa za određenu stranu kulturu. Napuštanje vašeg prvog jezika postavlja prioritet i olakšava odustajanje od kasnijih napora.

"Umjesto da date otkaz, pronađite ono što vam odgovara", kaže Kiyeun Baek iz Londona, koja govori engleski, španjolski, korejski, japanski i francuski, ponekad svakodnevno, u ulozi voditeljice poslovnog razvoja u globalnom izdavaču DK. "Za mene je početak čitanja pravih romana na jeziku što je brže moguće."

Judith Meyer, koja vodi Learnlangs.com i organizira godišnji višejezični sastanak, govori devet jezika (s još četiri na početnoj ili srednjoj razini).

Ona savjetuje: "Prvo pokušajte s drugom metodom ili drugim materijalima. Ako vam je tečaj dosadio ili ga ne možete razumjeti, jednostavno radite nešto drugo neko vrijeme: drugačiji tečaj ili čak neke zabavne aktivnosti poput surfanja internetom ili gledanja smiješnih videa."

Meyer savjetuje izvorne govornike engleskog da prvo odaberu europski jezik prije nego prijeđu na teže jezike dalje: "Bilo koji europski jezik je dobar prvi izbor i nema smisla ako se, na primjer, prebacite s francuskog na španjolski i upadnete u nevolje jer gubite napredak, samo da opet naiđete na potpuno iste poteškoće."

2. Razumjeti komponente "prirodnog talenta"

Naši se stručnjaci slažu da je motivacija najvažniji sastojak pri učenju više jezika. Zanimljivo, oni nas izazivaju da preispitamo izraz "prirodni talent". Umjesto jedinstvene osobine koju neki ljudi imaju, a drugi nemaju, prirodni talent može se raščlaniti na komponente.

Julia Saperia, statističarka iz Londona koja govori pet jezika, rekla nam je: “Mislim da postoji nekoliko različitih talenata - ako ih imate sve onda ste sretni.

Dobra sam u gramatici jer mogu logično razmišljati, a sluh mi je dobar jer sam muzikalna. Neki ljudi mogu naučiti jezike udubljujući se u njih, drugi se ne boje pogriješiti i uče ne poznavajući pravila ili ne mareći za njih. To je talent kojim nisam blagoslovljen!"

Meyer objašnjava: "Mislim da postoje talenti za različite aspekte koji su važni u učenju jezika. Na primjer, postoje ljudi koji imaju dar oponašanja naglasaka: oni jako dobro čuju i mogu reproducirati zvukove vjernije od nas ostalih.

Postoje i ljudi koji imaju posebno dobra sjećanja. Daniel Tammet, koji je dospio na naslovnice jer je u tjedan dana naučio islandski, ranije je osvojio četvrto mjesto na Svjetskom prvenstvu u pamćenju. [Njegovo pamćenje] je definitivno pomoglo. Sinestezija također pomaže. Međutim, ne vjerujem u poseban jezični gen.”

Kadriranje prirodnog talenta na ovaj način čini ga manje zastrašujućim. Možda nemate dobro pamćenje, ali možete dobro razgovarati s ljudima bez brige da ćete pogriješiti. Isto tako, možda niste dobri u gramatici, ali bi vaš naglasak mogao biti savršen.

3. Složite svoje učenje slijedeći pravilo 70/30

Pitanje koje svaki ambiciozni poliglot postavlja je: Trebam li svoje jezike učiti paralelno ili jedan za drugim? Naš promišljeni odgovor nije ni jedno ni drugo.

Lora Green iz 2Polyglota govori četiri jezika i objašnjava:

"Nemojte početi učiti dva jezika u isto vrijeme jer će vam se sva pravila i definicije pomiješati u glavi, ali nemojte čekati da tečno govorite jedan jezik prije nego krenete na tečajeve drugog, jer ne postoji čvrsta granica na kojoj možete reći da tečno govorite jedan jezik. Samo ćete izgubiti vrijeme. Ako možete izraziti svoje mišljenje na svom materinjem jeziku, razumijete osnove gramatike i pratite radnju u TV seriji, koristite to kao znak da možete početi učiti drugi jezik."

Green dodaje: "Koristim omjer 70/30. Provodim 70% svog vremena za učenje jezika na novom jeziku i 30% na jeziku koji znam na srednjoj razini." To joj omogućuje da gradi svoje jezike u slojevima.

Meyer koristi sličan pristup: "Pristup koji mi najbolje odgovara je da imam samo jedan početni jezik koji aktivno učim i jedan srednji ili napredni jezik na koji se također fokusiram. Za srednje/napredne jezike ponekad se fokusiram na više od jednog, ali ne i za početne jezike. To se uvijek pretvori u katastrofu!"

4. Razvijte osobe za svaki jezik

Nakon što ste napredovali u više jezika, može biti teško razdvojiti ih, osobito ako su slični.

Natasha Asghar, voditeljica Zee TV-a sa sjedištem u Londonu, govori tri indoarijska jezika i tri europska jezika - od kojih četiri svakodnevno koristi u svom poslu.

Ona nam kaže: "Istodobno sam učila engleski, hindski, urdu i pandžabi, a kasnije sam učila francuski i njemački. Koristan savjet za nove učenike je da razviju 'persone' za svaki jezik. To će vam pomoći da ih ostavite u mislima."

Dakle, za Francuze, vaša osobnost bi mogla biti otkačena konobarica poput Amélie, koja se puno smiješi i gestikulira. Za Nijemca to može biti strogi znanstvenik koji govori odsječnim tonom. Usvajanje njihovih manira, tona glasa i načina govora pomoći će vam da održite jezike odvojenima.

Ako stratificirate svoje jezike pomoću pravila 70/30, također može biti korisno promijeniti svoje okruženje za svaki jezik i učiti ih različitim danima.

5. Budite sustavni

Ako ozbiljno razmišljate o učenju više jezika, razmislite o praćenju sati koje potrošite na svaki jezik.

Meyer nam kaže: "Postajem nestrpljiv kada ne vidim rezultate brzo, pa vodim dnevnik kada učim i koliko dugo učim. Za to koristim proračunsku tablicu jer dnevna ažuriranja ne bi trebala trajati dugo. Moj trenutni glavni projekt je hebrejski i mogu točno reći da sam učio 136 sati hebrejskog od 1. siječnja, što je u prosjeku nešto više od pola sata dnevno."

Praćenje vašeg učenja na ovaj način potaknut će vas da slavite male uspjehe, motivirati vas da nastavite ulagati sate i pružiti vam čvrste pokazatelje prema kojima možete mjeriti buduće jezične napore.

6. Shvatite da je učenje jezika više dugo nego teško

Većina nas vjeruje da je učenje jezika teško. Nema sumnje da može biti frustrirajuće, izazovno i nezadovoljavajuće tijekom dugih vremenskih razdoblja, ali nije tako teško kao astrofizika ili napredna matematika.

Učenje više jezika – ili čak samo jednog – oduzima više vremena nego što jest. Čak i najjednostavniji jezici zahtijevaju 600 sati učenja za svladavanje. Ostati usredotočen i motiviran očito je ključno.

Dizajnerica iz San Francisca Shannon Del Vecchio govori engleski, španjolski, talijanski, portugalski i japanski. Kaže nam: "Kad sam prvi put upoznao svoju suprugu Ginu, već sam govorio četiri jezika. Djelomično sam naučio talijanski jer je njezina obitelj talijanska, a ja sada imam talijansko prezime. Uvijek je svima govorila: 'Shannon je tako dobra u jezicima! Ona je divna! Govori njih četiri kao da to nije ništa.' Nakon što me gledala kako učim talijanski, sada kaže: "Ne biste vjerovali Shannoninoj sposobnosti da se koncentrira dok uči jezik. Može sjesti i raditi na tome dva sata i ništa joj ne ometa koncentraciju. To je ludnica."

7. Ne brinite o tome da ih sve držite u glavi

Jedna od mojih zabrinutosti u vezi s učenjem francuskog je da će nekako "prebrisati" moj napredak u španjolskom, ili ga razvodniti ili gurnuti u stranu, što je pogrešna predodžba najvjerojatnije povezana s diskreditiranom hipotezom o "odvojenom temeljnom znanju" (SUP).

Akademik Nayr Ibrahim objašnjava: "Ova teorija sugerira da su jezici pohranjeni u odvojenim odjeljcima ili spremnicima, koji predstavljaju polovicu kapaciteta jednojezičnoga mozga. Ti 'spremnici' imaju ograničen prostor za pohranu, a budući da mozak ne može pohraniti toliko informacija, on 'savija' drugi jezik."

Ibrahim dodaje da je SUP diskreditiran desetljećima istraživanja dvojezičnosti i višejezičnosti. Ukratko, vaš mozak ima mjesta za brojne jezike. Samo ne brinite o tome da ih sve držite u glavi u isto vrijeme.

Baek nam kaže: "Prema mom iskustvu, jezici koje najčešće koristim su lako 'dostupni', a ostale trebam 'aktivirati'." Meyer dodaje da je “teško održati sve jezike jednako dostupnima”, ali da može reaktivirati neaktivne uz nekoliko sati učenja.

Ne dopustite da vas savlada strah od gubitka jezika prije nego što uopće počnete.

Izjava o misiji: Vrijeme snova

      .