13 dana koji su tresli svijet

13 dana koji su tresli svijet

Naša putovanja oblikuju povijest. Ona diktira kamo nam je dopušteno da idemo, a gdje ne, i učinila je to za istraživača prošlih stoljeća. Veliki događaji tijekom povijesti promijenili su i definirali svijet koji danas obitavamo i istražujemo. Ovdje ćemo pogledati neke dane koji su potresli svijet i izvanredne i održive efekte koji su i danas vidljivi i vidljivi.

prije otprilike 66 milijuna godina izumrlo je u vremenu krede Territor, Meksiko

Ovo je, naravno, teorijski događaj. Prije otprilike 66 milijuna godina gotovo je sigurno bilo masovnog izumiranja oko 75 % biljnih i životinjskih vrsta na zemlji. To bi mogao biti ogroman asteroid koji ili ne nije poluotok Yucatán u današnjem Meksiku. Ako je to slučaj, tada je ovaj dan izbrisao gotovo sve dinosaure u takvom (geološki) kratkom razdoblju da je pokrenuo Känozoikum u kojem danas (ljudi) uživamo. Doslovno je potresao svijet i otvorio put čovječanstvu.

Oko 1800. godine prije Krista. Život Abrahama, Irak

alt = "13-dnevni svijet-Abaram-AbrahamichelleBariedententententenTentententeNTE"> Vodič besplatno

11. prosinca 1241.Tod Ödei Khan, Austrija

alt = "13-dnevni svijet-i-og-og-og-khan-portreit"> Vodič besplatno

Mongolski ratnik Batu Khan trebao je osvojiti Beč i uništiti Sveto Rimsko carstvo. Europa iz 13. stoljeća trebalo je srušiti. Ali smrt Ödei Khana, drugog groznika Mongolskog carstva, prisilila je Batu Khana da se vrati u Mongoliju kako bi odlučio tko će biti zakonita nasljeđe Carstva. Da je Ödädi Khan umro samo nekoliko mjeseci ili tjedana kasnije, europska povijest, kao što to znamo, bila bi potpuno drugačija.

Oko 1439. Pronalaženje pritiska knjige, Njemačka

alt = "13-dnevni-svijet-dobro-dobro ispis strojnih oblika"> Vodič besplatno

Johannes Gutenberg bio je prvi Europljanin koji je tiskao pomičnim slovima. Uglavnom je odgovoran za stvaranje praktičnog sustava koji je omogućio tiskane knjige masovne proizvodnje koje su bile ekonomski profitabilne i za pisač i za čitatelje i koje su otvorile masovnu komunikaciju za naredna stoljeća. The Raspravlja se o točnom datumu Gutenbergovog tiska, ali w bez njega i danas možda nećete pročitati ove riječi.

12. listopada 1492. znamenitosti Rodrigo de Triana u Americi, Bahami

alt = "13-dnevni svijet, u obliku Landing_von_columbus"> Vodič besplatno

Danas Christopher Columbus dobiva svu slavu, ali Señor Triana je zapravo bio prvi Europljanin nakon Vikinga koji su vidjeli Ameriku. Kaže se da je nazvao: "¡tierra! ¡Tierra!" (Zemljište! Otkriće Novog svijeta zauvijek je promijenilo Stari svijet.

21. travnja 1503. Francuzi udaraju Francuze u bitci kod Cerignole, Italija

pa? Prvo, tko su, dovraga, Aragonese i što je toliko posebno da Francuzi gube još jednu vojnu bitku? Pa, vidite da je to bila prva bitka koja se mogla dobiti pomoću baruta u malim oružjem (oružjem). Aragonejski (španjolski) imali su oko tisuću arkebusiera koji su bili prethodnici mušketa. Zahvaljujući tome, ratovanje više nikada ne bi bio isti i otvorio put nekim od najrazornijih i krvožednih bitaka u povijesti. Divno.

30. siječnja 1649. Kralj Karl I iz Engleske je pogubljen, Velika Britanija

alt = "13-dnevni svjetski način od König-Karl-i"> Vodič besplatno

Prvi monarh koji je optužen za izdaju i pogubljen pokazao je kraljevski svijet da monarhije ne moraju biti jedini oblik pravila. U to vrijeme demokratije i parlamenti nisu bili tako uobičajeni kao danas. Umjesto toga, carevi, kraljevi, sultani i khans bili su prilično norma. Hvala Bogu, stvari su se promijenile, zar ne?

4. srpnja 1776. Službeno prihvaćen, SAD

alt = „13-dnevni-svijet deklaracija neovisnosti“> Vodič besplatno

Mračni dan u britanskoj povijesti značio bi izdanje voska, da tako kažem. Nova nacija, Sjedinjene Države, bila bi najmoćnija i najutjecajnija nacija u povijesti svijeta. Zemlja bi napokon pobijedila komunizam, dovela čovjeka na Mjesec, dominirala globalnim sportom i dala svijetu Coca-Colu, McDonalds i Starbucks.

28. lipnja 1914. Ubojstvo nadvojvoda Ferdinanda, Bosne i Hercegovine

Ubojstvo nadvojvoda u Sarajevu bilo bi vrhunski katalizator Velikog rata i uzrokovalo bi najkrvaviji period u povijesti čovječanstva. Četiri godine kasnije bilo je preko 16 milijuna smrti na mnogim bojnim poljima. Socio -politički učinci bili su još veći jer je rat pokrenuo revolucije i druge sukobe u još većem području, što bi na kraju dovelo do najvećeg sukoba u ljudskoj povijesti: Drugog svjetskog rata. Mogući troškovi ovog dana praktički su neizmjerni. Spomenuti da stvari nikada nisu bile iste kao i prije.

22. lipnja 1941.Hitler dolazi u Rusiji, Rusija

alt = "Daily-World-Skillers-Hitler-Hitler-Russland-1 ″> Federal Archives/Creative Commons

Izgledalo je kao da bi diktatori i militaristi uskoro mogli praktički savladati cijeli svijet. Ali operacija Barbarossa, Hitlerova odluka da pošalje tri milijuna njemačkih vojnika preko sovjetske granice, konačno bi dovela do Hitlerovog poraza i uništenja nacionalnog socijalizma. Godinu dana ranije, Velika Britanija, a time i posljednja obrana Europe bila je na rubu poraza. Hitler, koji nije bio svjestan duboko krhkog položaja Velike Britanije, počeo je mijenjati taktiku i strategiju, što je u konačnici dovelo do njegove odluke da napadne Rusiju. Pogrešno je vjerovao da može biti uspješan tamo gdje bezbroj drugih nije uspjelo tijekom povijesti.

6. kolovoza 1945. Sjedinjene Države bacaju atomsku bombu na Hiroshimu, Japan

alt = "Tage-the-World-Atombomba-1 ″> Takabeg/Creative Commons (slika: رفع بو بو بو بو بو ucket Takabeg, Creative Commons)

Atomsko doba najavljeno je onog dana kada je na Japan odbačena prva atomska bomba, a svijet je zauvijek promijenjen. 9. kolovoza na Nagasaki je ispuštena druga bomba. Dva bombaška napada, u kojima je najmanje 129.000 ljudi ubijeno, ostaju jedina upotreba nuklearnog oružja za ratovanje u povijesti.

U televizijskom programu iz 1965. o trenucima nakon prvog uspješnog nuklearnog testa, J. Robert Oppenheimer, znanstveni direktor američkog programa za razvoj prvog nuklearnog oružja: Znali smo da svijet više neće biti isti. Neki od njih plakali su, većina njih je šutjela. postao razarač svjetova. '"

9. studenog 1989. Pad berlinskog zida, Njemačka

alt = „Daily-World-Skillers-Berlin-Mauer-1 ″> Lear 21/Creative Commons

Ako je ubojstvo nadvojvoda Ferdinanda 1914. godine bilo okidač gotovo stoljeće krvoprolića, slučaj berlinskog zida mogao bi to značiti. To ne bi bilo rješenje za sve probleme u Europi, već je najavio novo, moderno doba. Hladni rat je bio gotov, Europa više nije bila podijeljena i obitelji su se ponovno ujedinile. "Tek danas", Berliner je prskao na komadu zida ", rat je stvarno završen."

9. rujna 2001. 11. rujna, SAD

alt = "Tagdie-die-die-skütten-sept-11-1 ″> Robert/Creative Commons

Slike ovih napada definitivno bi mogle odrediti treće tisućljeće. Četiri otmice putničkih ravnina posebno su letjela u ciljevima u Sjedinjenim Državama. Iznad svega, uništeni su sjeverni i južni toranj Svjetskog kompleksa trgovačkog centra u New Yorku. Napadi su ubili 2.996 ljudi i trebali bi utjecati na vanjsku politiku širom svijeta za naredne godine. Valovi ovog globalnog događaja i danas se mogu osjetiti i trajat će i dalje desetljeća, možda stoljeća.

Izjava o misiji: Lear 21/Creative Commons

 .