13 dana koji su potresli svijet

13 dana koji su potresli svijet

Naša su putovanja oblikovana poviješću. Diktira kamo smijemo, a kamo ne smijemo ići, a to je učinila i istraživačima prošlih stoljeća. Glavni događaji kroz povijest promijenili su i definirali svijet u kojem danas živimo i istražujemo. Ovdje ćemo pogledati neke od dana koji su potresli svijet i imali izuzetne i trajne utjecaje koji se osjećaju i vidljivi su i danas.

Prije otprilike 66 milijuna godina, izumiranje u razdoblju krede-tercijara, Meksiko

Naravno, ovo je teoretski događaj. Međutim, prije oko 66 milijuna godina gotovo je sigurno došlo do masovnog izumiranja oko 75% biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji. Ovo je možda bio golemi asteroid koji je udario u poluotok Yucatán u današnjem Meksiku, ali i ne mora. Ako je tako, onda je taj dan izbrisao gotovo sve dinosaure u tako (geološki) kratkom vremenskom razdoblju da je uveo kenozoik u kojem mi (ljudi) danas uživamo. Doslovno je uzdrmao svijet i otvorio put čovječanstvu.

Oko 1800. pr. Kr. Abrahamov život, Irak

alt="13-days-that-shocked-the-world-of-Abraham-abrahamic-religions">Javna domena

Procjenjuje se da 54% svjetske populacije (3,8 milijardi ljudi) sebe smatra sljedbenicima jedne od abrahamskih religija – prvenstveno judaizma, kršćanstva i islama, kao i raznih drugih manjih religija. Abraham je rođen u Uru u Babiloniji i jednog dana je povjerovao da je cijeli svemir djelo jednog Stvoritelja. Tako je nastao judaizam. A onda kršćanstvo. A onda islam. U dobru i u zlu, te su religije utjecale na mnoga svjetska civilizirana društva i bile temelj bezbrojnih sukoba kroz ljudsku povijest.

11. prosinca 1241. Smrt Ögedei Khana, Austrija

alt="13-days-that-shocked-the-world-Emperor-Ogedei-khan-portrait">Javna domena

Mongolski ratnik Batu Khan bio je na rubu osvajanja Beča i uništenja Svetog Rimskog Carstva. Europa 13. stoljeća bila je na rubu propasti. Ali smrt Ögedei Khana, drugog velikog kana Mongolskog Carstva, natjerala je Batu Khana da se vrati u Mongoliju kako bi odlučio tko će biti zakoniti nasljednik Carstva. Da je Ögedei Khan umro samo nekoliko mjeseci ili tjedana kasnije, europska povijest kakvu poznajemo bila bi sasvim drugačija.

Oko 1439. Izum tiskarskog stroja, Njemačka

alt="13-days-that-shocked-the-world-guttenburg-printing-machine">Javna domena

Johannes Gutenberg bio je prvi Europljanin koji je tiskao pokretnim slovima. Mnogi ga smatraju odgovornim za stvaranje praktičnog sustava koji je omogućio masovnu proizvodnju tiskanih knjiga, koji je bio ekonomski održiv i za tiskare i za čitatelje, i koji je otvorio masovnu komunikaciju za stoljeća koja dolaze. TheRaspravlja se o točnom datumu Gutenbergova tiska, ali wBez njega i toga, možda ne biste čitali ove riječi danas.

12. listopada 1492. Rodrigo de Triana sleti u Ameriku, na Bahame

alt="13-days-that-shocked-the-world-landing_of_Columbus">Javna domena

Danas Kristofor Kolumbo ima sve zasluge, ali Señor Triana je zapravo bio prvi Europljanin nakon Vikinga koji je vidio Ameriku. Priča se da je vikao: "¡Tierra! ¡Tierra!" (Kopno! Kopno!) i obavijestio Kolumba i ostatak posade da je otkriven novi kontinent. Otkriće Novog svijeta zauvijek je promijenilo Stari svijet.

21. travnja 1503. Aragonci pobjeđuju Francuze u bitci kod Cerignole u Italiji

Pa što? Prvo, tko su dovraga Aragonci i što je tako posebno u tome što su Francuzi izgubili još jednu vojnu bitku? Pa vidite, bila je to prva bitka koja se mogla dobiti barutom u streljačkom oružju (oružju). Aragonci (Španjolski) imali su oko tisuću arkebuzira, koji su bili prethodnici muškete. Zahvaljujući tome, rat više nikada neće biti isti, otvarajući put nekim od najrazornijih i najkrvoločnijih bitaka u povijesti. Predivno.

30. siječnja 1649. Engleski kralj Charles I. pogubljen, UK

alt="13-days-that-shocked-the-world-execution-of-King-Charles-I">Javna domena

Prvi monarh kojem je suđeno i pogubljen zbog izdaje pokazao je kraljevskom svijetu da monarhije ne moraju biti jedini oblik vladavine. Tada demokracije i parlamenti nisu bili tako rašireni kao danas. Umjesto toga, carevi, kraljevi, sultani i kanovi bili su više norma. Hvala Bogu, stvari su se promijenile, zar ne?

4. srpnja 1776. službeno usvojena Deklaracija neovisnosti, SAD

alt="13-days-that-shocked-the-world-Declaration of Independence">Javna domena

Vjerojatno crni dan u britanskoj povijesti označio bi smjenu straže, da tako kažem. Nova nacija, Sjedinjene Američke Države, postala bi najmoćnija i najutjecajnija nacija u povijesti svijeta. Zemlja bi na kraju pobijedila komunizam, poslala čovjeka na Mjesec, dominirala globalnim sportom i dala svijetu Coca-Colu, McDonalds i Starbucks.

28. lipnja 1914. atentat na nadvojvodu Ferdinanda, Bosna i Hercegovina

Atentat na nadvojvodu u Sarajevu bit će krajnji katalizator Velikog rata, uzrokujući najkrvavije razdoblje u ljudskoj povijesti do danas. Četiri godine kasnije, na brojnim ratištima bilo je više od 16 milijuna mrtvih. Društvenopolitički utjecaj bio je još veći, jer je rat izazvao revolucije i daljnje sukobe još većih razmjera, koji će na kraju dovesti do najvećeg sukoba u ljudskoj povijesti: Drugog svjetskog rata. Konačna cijena ovog dana je praktički nemjerljiva. Nepotrebno je reći da stvari više nikada nisu bile iste.

22. lipnja 1941. Hitler napada Rusiju, Rusiju

alt=“days-that-shocked-the-world-hitler-invades-russia – 1″>Federalni arhiv/Creative Commons

Činilo se da će diktatori i militaristi uskoro zavladati gotovo cijelim svijetom. Ali Operacija Barbarossa, Hitlerova odluka da pošalje tri milijuna njemačkih vojnika preko sovjetske granice, u konačnici će dovesti do Hitlerova poraza i uništenja nacizma. Samo godinu dana ranije Velika Britanija, posljednja obrana Europe, bila je na rubu poraza. Hitler je, nesvjestan duboko krhke pozicije Britanije, počeo mijenjati taktiku i strategiju, što je na kraju dovelo do njegove odluke da napadne Rusiju. Pogrešno je vjerovao da može uspjeti tamo gdje bezbrojni drugi kroz povijest nisu uspjeli.

6. kolovoza 1945. Sjedinjene Države bacaju atomsku bombu na Hirošimu u Japanu

alt=“days-that-shocked-the-world-atomic-bomb – 1″>Takabeg/Creative Commons(Slika: رفع بواسطة Takabeg, Creative Commons)

Atomsko doba počelo je na dan kada je prva atomska bomba bačena na Japan, a svijet se zauvijek promijenio. Dana 9. kolovoza druga je bomba bačena na Nagasaki. Dva bombaška napada, u kojima je poginulo najmanje 129.000 ljudi, ostala su jedina uporaba nuklearnog oružja u ratovanju u povijesti.

U televizijskoj emisiji iz 1965. o trenucima nakon prvog uspješnog atomskog testa, J. Robert Oppenheimer, znanstveni direktor američkog programa za razvoj prvog nuklearnog oružja, rekao je: "Znali smo da svijet nikada neće biti isti. Neki su se smijali, neki plakali, većina je šutjela. Sjetio sam se retka iz hinduističkih spisa, Bhagavad Gite... 'Sada sam postao Smrt, razarač svjetova.'"

9. studenog 1989. Pad Berlinskog zida, Njemačka

alt=“days-that-shattered-the-world-berlin-wall – 1″>Lear 21/Creative Commons

Ako je atentat na nadvojvodu Ferdinanda 1914. bio katalizator za gotovo stoljeće krvoprolića, možda je pad Berlinskog zida označio njegov kraj. To ne bi bilo rješenje za sve europske probleme, ali bi uvelo novu, modernu eru. Hladni rat je završio, Europa više nije bila toliko podijeljena i obitelji su se ponovno ujedinile. "Tek je danas", napisao je jedan Berlinac sprejom na komadu zida, "rat je stvarno gotov."

9. rujna 2001. Napadi 11. rujna, SAD

alt="days-that-shocked-the-world-sept-11-1″>Robert/Creative Commons

Slike tih napada mogle bi definirati treće tisućljeće. Četiri oteta putnička zrakoplova namjerno su preletjela na odredišta u SAD-u. Konkretno, uništeni su sjeverni i južni toranj kompleksa Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku. Napadi su ubili 2996 ljudi i u godinama koje dolaze utjecat će na vanjsku politiku diljem svijeta. Valovi ovog globalnog događaja osjećaju se i danas i nastavit će se osjećati desetljećima, možda i stoljećima.

Izjava o misiji: Lear 21/Creative Commons

      .