Helgoland: Nova destinacija za održiva krstarenja unatoč izazovima luka!

Helgoland: Nova destinacija za održiva krstarenja unatoč izazovima luka!

Heligoland ima za cilj privući više turista s krstarenja i stoga je u pregovorima s raznim brodarskim tvrtkama. Glasno hansa-online.de Direktorica turizma Katharina Schlicht veliku važnost pridaje kontroliranom širenju kruzerskog turizma. Strategija uključuje uključivanje manjih do srednje velikih plovila za promicanje održivosti turizma na otoku.

Helgoland trenutno posjećuje oko 10 do 15 brodova za krstarenje godišnje, uglavnom u blagim godišnjim dobima u proljeće i kasno ljeto. Ovi brodovi su uglavnom manji ekspedicijski i butik brodovi za krstarenje s prihvatljivim brojem putnika. Međutim, zbog nedostatka infrastrukture za veće brodove koje bi dubokovodna luka zahtijevala, Schlicht vidi potencijal u nabavi krstarenja koja ne zahtijevaju masovni turizam.

Održivost u fokusu

Inicijativa za promicanje kruzerskog turizma ide ruku pod ruku sa željom da se postojeći dnevni turizam dopuni gostima s kruzera. „Željeli bismo posebno omogućiti pristajanje manjih brodova za krstarenje izvan glavne sezone kako bismo dali poticaj trgovini, gastronomiji i obilascima s vodičem“, naglašava Schlicht. Pristup bi trebao biti potkrijepljen dobro organiziranim iskrcajem putem čamaca na tenderu koji goste sigurno dovoze do obale.

Schlicht je otvoren za brodove do 800 putnika koji ne opterećuju infrastrukturu otoka. Detaljnije podatke o brodarima s kojima se pregovara još nije mogla dati. Pozivi su već planirani za ovu godinu, uključujući brodove “Europa” i “Hanseatic nature” iz Hapag-Lloyd Cruisesa. "Hamburg" će također krenuti iz Plantoursa u luku na otoku sljedeće godine.

Izazovi kruzing turizma

Međutim, globalni kruzerski turizam često je kritiziran. Glasno planet-wissen.de Mnogi brodovi koriste teška ulja, koja imaju znatno veći utjecaj na okoliš od dizela. Te emisije doprinose visokom ugljičnom otisku brodova za krstarenje, što zagađuje klimu. Samo putovanje brodom od Velike Britanije do New Yorka može proizvesti oko 9 tona CO2 ekvivalenta po putniku.

Osim toga, na brodovima se dnevno stvori više od 300 litara otpadnih voda i drugog otpada. Procjenjuje se da četvrtina krutog otpada u globalnom pomorskom prometu dolazi s brodova za krstarenje. To rezultira ne samo značajnim ekološkim otiskom, već i ekonomskim i društvenim učincima na posjećene gradove. Studije pokazuju da turisti na kruzerima često troše tri puta manje novca u gradovima koje posjećuju od hotelskih gostiju, što ne podržava održivo lokalno gospodarstvo.

S obzirom na ove aspekte, Helgolandu je izazov dizajnirati turizam krstarenja na takav način da ostane i turistički isplativ i ekološki odgovoran. Potrebni su uravnoteženi koncept i dobro planirane mjere kako bi se zadovoljile potrebe svih dionika.