Kanarski otoci u opasnosti: pretjerani turizam ugrožava kvalitetu života!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

U članku se ističu izazovi prekomjernog turizma, njegov utjecaj na okoliš i kvalitetu života te moguća rješenja.

Der Artikel beleuchtet die Herausforderungen des Übertourismus, seine Auswirkungen auf Umwelt und Lebensqualität sowie mögliche Lösungsansätze.
U članku se ističu izazovi prekomjernog turizma, njegov utjecaj na okoliš i kvalitetu života te moguća rješenja.

Kanarski otoci u opasnosti: pretjerani turizam ugrožava kvalitetu života!

U 2022. globalna putovanja zabilježila su oko 1,5 milijardi dolazaka, što je drugi najveći rekord nakon 2019. Međutim, sektor turizma je sve više na udaru kritika, a posebno je svima na ustima pojam "pretjerani turizam". Ovo opisuje pretjeranu gužvu putnika na određenom mjestu, što može utjecati na kvalitetu života i lokalnog stanovništva i turista. Prema UNWTO-u, prekomjerni turizam dovodi do pogoršanja kvalitete života zbog naglog porasta broja posjetitelja koji se osjeti u mnogim popularnim odredištima za odmor.

Kanarski otoci najbolji su primjer ovog problema. Ovdje živi oko 2,2 milijuna lokalnog stanovništva, dok je impresivnih 15,2 milijuna turista posjetilo otoke 2022. Iako ovaj enormni priljev posjetitelja doprinosi s više od trećine gospodarstvu Kanarskih otoka, koristi prvenstveno idu velikim investitorima. Osim toga, porast kratkoročnih najmova dovodi do akutne nestašice stanova i povećanja stanarina, što dodatno pogoršava životne uvjete lokalnog stanovništva.

Utjecaj na okoliš i potrošnja resursa

Ne mogu se zanemariti ni ekološke posljedice masivnog turizma: buka, smeće, prometna gužva i pretjerano korištenje vodenih resursa svakodnevne su nuspojave. Dok u mnogim slučajevima turisti troše znatno više vode od lokalnog stanovništva, ova povećana potrošnja resursa dovela je do ozbiljnih problema u nekim regijama. Primjer za to je Mallorca, gdje ispuštene otpadne vode ugrožavaju osjetljive livade morske cvjetnice.

Sektor turizma također je značajan izvor emisije stakleničkih plinova, na koji otpada 8-10% globalnih emisija. Zračni promet je glavni uzrok tome, a između 1995. i 2019. emisije iz turizma porasle su za alarmantnih 65%. U Njemačkoj su kratka putovanja porasla za 24% na ukupno 94 milijuna u 2022., što također dovodi do visokih emisija CO2.

Utjecaj jeftinih letova i krstarenja

Povoljne ponude letova i povezano povećanje broja putovanja potaknuli su nastanak turističkih žarišta. Brodovi za krstarenje posebno opterećuju lokalnu infrastrukturu, ali ostavljaju samo ograničene lokalne gospodarske koristi. Fenomen “set jettinga”, u kojem mjesta snimanja popularnih serija i filmova privlače veliki broj turista, također je doveo do povećanja broja posjetitelja na tim lokacijama, poput Mauija, Sicilije i Dubrovnika.

Kako bi se suprotstavili izazovima prekomjernog turizma, mnogi gradovi, poput Venecije ili Lisabona, pokušavaju smanjiti broj posjetitelja kroz ograničenja pristupa. Pozitivan pristup dolazi iz Kopenhagena, gdje se ekološka putovanja nagrađuju davanjem besplatnih ponuda putnicima. Unatoč tim naporima, trenutačno ne postoji jednoobrazno rješenje za borbu protiv prekomjernog turizma, a pristupi upravljanju i distribuciji posjetitelja ostaju različiti i individualni.

Za dodatne informacije o utjecajima i izazovima turizma pogledajte ovo izvješće od njemački val ili brošuru Savezna agencija za okoliš.

Quellen: