Zemlje koje jedu najviše mesa – poredak
Zemlje koje jedu najviše mesa čine značajnu štetu planetu. Vrijeme je da preuzmete odgovornost i promijenite svoje životne navike. Nema potrebe za raspravom o ovoj temi. Jednostavno rečeno, svijet treba smanjiti količinu mesa koje jede. U 2011. svjetska populacija dosegla je broj od sedam milijardi i sada iznosi oko 7,7 milijardi. Dok svjetska populacija nastavlja strmoglavo rasti, planet jednostavno ne može podnijeti trenutnu potrošnju mesa. Pa, ja nisam ni vegetarijanac ni vegan. No, brzo je postalo jasno da sam - kao i ostali...
Zemlje koje jedu najviše mesa – poredak
Zemlje koje jedu najviše mesa čine značajnu štetu planetu. Vrijeme je da preuzmete odgovornost i promijenite svoje životne navike
Gotovo da više nema potrebe za raspravom o ovoj temi. Jednostavno rečeno, svijet treba smanjiti količinu mesa koje jede. U 2011. svjetska populacija dosegla je broj od sedam milijardi i sada iznosi oko 7,7 milijardi. Dok svjetska populacija nastavlja strmoglavo rasti, planet jednostavno ne može podnijeti trenutnu potrošnju mesa.
Pa, ja nisam ni vegetarijanac ni vegan. Međutim, brzo je postalo jasno da ja - kao i ostatak svjetske populacije - moram promijeniti životne navike i prijeći na više biljnu prehranu.
Nedavna analiza BBC-a pokazuje da korištenje zemljišta za uzgoj hrane i šumarstvo čini oko 25% svih globalnih emisija stakleničkih plinova. To je u biti isto koliko i električne energije i topline i znatno više od svih vlakova, aviona i automobila na planetu.
Ako bolje pogledate utjecaj prehrambenog sektora na okoliš, vidjet ćete da su meso i mliječni proizvodi glavni čimbenici. Globalno, stoka je odgovorna za između 14,5 i 18% emisija stakleničkih plinova koje uzrokuju ljudi. Kad je riječ o drugim plinovima koji zagrijavaju, poljoprivreda je glavni uzročnik emisije metana i dušikovog oksida.
Matt McGrath, BBC-jev dopisnik za okoliš
Stočarstvo koristi 83% obradivog zemljišta i proizvodi 60% emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede. Ipak, osigurava samo 18% prehrambenih kalorija i 37% proteina koji su potrebni ljudima.
Računica je iznenađujuće jednostavna: jedenje mesa ima malo ekonomskog smisla.
Argumenti za smanjenje mesa
Znanstvenici koji stoje iza najopsežnije analize te vrste objavili su 2018. da je izbjegavanje mesa i mliječnih proizvoda najbolji način za smanjenje utjecaja na okoliš na planet.
Godine 2019. skupina od 37 znanstvenika razvila je Planetarnu zdravu prehranu, „fleksitarnu“ i zdravu prehranu temeljenu na održivom prehrambenom sustavu. Zahtijeva masovno odmicanje od mesa, posebno crvenog mesa, koje treba prepoloviti.
Smanjenje mesa u našoj prehrani dramatično bi smanjilo emisije stakleničkih plinova, pomoglo u sprječavanju izumiranja vrsta, zaustavilo širenje poljoprivrednog zemljišta i očuvalo vodu. Promjenom prehrane spriječio bi se kolaps prirodnog svijeta o kojem ovisi cijelo čovječanstvo.
alt=“Zemlje koje jedu najviše mesa, krčenje šuma”>Naslovnica/ShutterstockIsječena prašuma u brazilskoj Amazoni sada se koristi za ispašu stoke
Osim ekološkog argumenta, vodi se rasprava o etičkom postupanju sa životinjama. Bol i patnja koju podnose životinje u stočarskoj industriji dobro je dokumentirana. Povjesničar, filozof i pisac bestselera Yuval Noah Harari tvrdi da je industrijska poljoprivreda jedan od najgorih zločina u povijesti.
Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu godišnje se za ljudsku prehranu zakolje oko 2,6 milijuna goveda, 10 milijuna svinja, 14,5 milijuna ovaca i janjadi, 80 milijuna riba i 950 milijuna ptica. Kako industrija umjetnog mesa napreduje, ultimativni argument za uzgoj životinja propada.
Patnja koja je svojstvena proizvodnji mesa više se ne može braniti. Uzgoj stoke gotovo će sigurno biti jedna od onih stvari na koje će buduće generacije gledati kao na užasne, primitivne i sramotne.
Već smo pisali o tome kako svijet ne postaje nužno bolji. Osnovno obrazovanje, pismenost, demokracija i cijepljenje možda se poboljšavaju za ljude, ali za sve ostalo – milijune vrsta koje Zemlju također nazivaju domom – svijet postaje sve gori.
Naposljetku, usvajanje fleksitarne prehrane donosi zdravstvene prednosti. Smanjenje mesa u našoj prehrani također će dovesti do smanjenja bolesti povezanih s prehranom poput srčanog udara, moždanog udara i određenih vrsta raka. To su sada najveće ubojice u razvijenim zemljama svijeta.
Tko jede najviše mesa?
Izvješće koje je pripremilo 107 znanstvenika za Međuvladin panel Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (IPCC) kaže da velika potrošnja mesa i mliječnih proizvoda na Zapadu potiče globalno zatopljenje.
U izvješću, koje je analizirao BBC, kaže se da će prelazak na više biljnu prehranu pomoći u borbi protiv klimatskih promjena. Također se naglašava da bi se više ljudi moglo hraniti s manje zemlje kada bi pojedinci ograničili potrošnju mesa.
"Ne govorimo ljudima da prestanu jesti meso. Na nekim mjestima ljudi nemaju izbora. Ali očito je da na Zapadu jedemo previše."
Pete Smith, Sveučilište u Aberdeenu, Ujedinjeno Kraljevstvo
Odgovornost za globalno smanjenje količine mesa uglavnom pada na pleća bogatijih zemalja svijeta. Uspoređujemo li potrošnju u različitim zemljama, u pravilu, što je zemlja ili teritorij bogatiji, to se više mesa konzumira.
alt=“Zemlje koje jedu najviše mesnog jelovnika”>OurWorldinData.org173 zemlje koje jedu najviše mesa u gramima po osobi dnevno
Nije bitan broj stanovnika zemlje, već koliko je to stanovništvo bogato. Što više novca imamo, to više mesa jedemo. Za ljude u zemljama s niskim primanjima meso je još uvijek luksuz.
Zemlje koje jedu najviše mesa uzrokuju najveću štetu planetu. Vrijeme je da mi koji živimo u ovim zemljama preuzmemo odgovornost i promijenimo svoje prehrambene navike.
Zemlje s najnižom i najvećom potrošnjom mesa
Donja tablica prikazuje zemlje s najvećom prosječnom dnevnom konzumacijom mesa i najnižom – ili zemlje s najviše vegetarijanskih konzuma u svijetu – mjereno u gramima po osobi dnevno.
Zemlje s najmanjom potrošnjom mesa
Zemlje koje najviše konzumiraju meso
Zemlje koje jedu najviše mesa – poredak
Sljedeći podaci dolaze iz Our World in Data i prikazuju prosječnu dnevnu potrošnju mesa u 173 zemlje ili teritorija, mjereno u gramima po osobi dnevno. Podaci su iz 2013., posljednji dostupni.
| rang | zemlya | trava za ispašu |
|---|---|---|
| 1 | Posebna administrativna regija Hong Kong, Kina | 419.6 |
| 2 | Australija | 318.5 |
| 3 | Sjedinjene Države | 315.5 |
| 4 | Argentina | 293.8 |
| 5 | Bahami | 285.5 |
| 6 | Samoa | 280.0 |
| 7 | Novi Zeland | 277.8 |
| 8 | Francuska Polinezija | 07/27 |
| 9 | Sveta Lucija | 272.6 |
| 10 | Luksemburg | 270.0 |
| 11 | Brazil | 267.4 |
| 12 | Bermuda | 265.7 |
| 13 | Sveti Vincent i Grenadinima | 261.8 |
| 14 | Izrael | 260.7 |
| petnaest | Španjolska | 257.7 |
| 16 | Island | 255.7 |
| 17 | Austrija | 249.0 |
| 18 | Kanada | 248.7 |
| 19 | Nizozemska | 245.2 |
| 20 | Bjelorusija | 244.1 |
| 21 | Portugal | 242.1 |
| 22 | Francuska | 237.7 |
| 23 | Irska | 237.5 |
| 24 | Malta | 237.3 |
| 25 | Brunej | 235.6 |
| 26 | Njemačka | 235.5 |
| 27 | Čile | 234.8 |
| 28 | Antigva i Barbudi | 233.1 |
| 29 | Crane Gore | 231.6 |
| 30 | Italija | 230.3 |
| 31 | Kuvajt | 227.1 |
| 32 | Nova Kaledonija | 225.7 |
| 33 | Urugvaj | 225.5 |
| 34 | Danska | 224.3 |
| 35 | Švedska | 223.5 |
| 36 | Velika Britanija | 223.3 |
| 37 | Mongolija | 222.2 |
| 38 | Sveti Kristofor i Nevisu | 216.7 |
| 39 | Tajvan | 212.9 |
| 40 | Litva | 212.8 |
| 41 | Finska | 212.4 |
| 42 | Grčka | 209.9 |
| 43 | Trinidad i Tobago | 209.1 |
| 44 | Poljska | 208.5 |
| 45 | Cipar | 207.1 |
| 46 | Rusija | 205.0 |
| 47 | Češka | 199.6 |
| 48 | Venezuela | 199.4 |
| 49 | Švicarska | 198.2 |
| 50 | Slovenija | 195.6 |
| 51 | Norveška | 194.2 |
| 52 | Gabon | 194.0 |
| 53 | Belgija | 191.6 |
| 54 | Barbados | 186.7 |
| 55 | Kazahstan | 185.9 |
| 56 | Panama | 181.9 |
| 57 | Bolivija | 181.9 |
| 58 | Hrvatska | 181.7 |
| 59 | Mađarska | 178.2 |
| 60 | Južna Afrika | 177.9 |
| 61 | Saudijska Arabija | 174.7 |
| 62 | Južna Koreja | 174.3 |
| 63 | Meksiko | 170.5 |
| 64 | Albanija | 169.8 |
| 65 | Oman | 169.7 |
| 66 | Kina | 169.4 |
| 67 | Jamajka | 169.2 |
| 68 | Latvija | 167.4 |
| 70 | Grenada | 166.9 |
| 71 | UAE | 160.8 |
| 72 | Estonija | 160.4 |
| 73 | Turkmenistan | 156.4 |
| 74 | Malezija | 154.1 |
| 75 | Surinam | 153.6 |
| 76 | Vijetnam | 151.3 |
| 77 | Ukrajina | 150.0 |
| 78 | Ekvador | 147.9 |
| 79 | Kuba | 147.8 |
| 80 | Slovacka | 147.6 |
| 81 | Bugarska | 147.2 |
| 82 | Paragvaj | 146.9 |
| 83 | Mauricije | 146.5 |
| 84 | Srbija | 146.1 |
| 85 | Dominika | 142.3 |
| 86 | Kolumbija | 139.2 |
| 87 | Belize | 138.3 |
| 88 | Kostarika | 137.0 |
| 89 | Japan | 135.5 |
| 90 | Rumunjska | 135.4 |
| 91 | Dominikanska Republika | 129.3 |
| 92 | Armenija | 125.3 |
| 93 | Jordan | 122.7 |
| 94 | Gvajana | 120.0 |
| 95 | Vanuatu | 111.7 |
| 96 | Moldavija | 109.2 |
| 97 | Libanon | 108.6 |
| 98 | Fidzi | 108.5 |
| 99 | Burma | 106.9 |
| 100 | Makedonija | 104.6 |
| 101 | Istočni Timor | 101.9 |
| 102 | Angola | 99.0 |
| 103 | Uzbekistan | 97.4 |
| 104 | Turska | 96.2 |
| 105 | filipinski | 96.2 |
| 106 | Maroko | 96.0 |
| 107 | Tadžikistan | 95.5 |
| 108 | Honduras | 93.2 |
| 109 | Iran | 90.1 |
| 110 | Maldivi | 88.8 |
| 111 | Bosna i Hercegovina | 88.3 |
| 112 | Kiribati | 88.2 |
| 113 | Kirgistan | 87.9 |
| 114 | Azerbejdžan | 85.2 |
| 115 | Egipat | 83.5 |
| 116 | Mauritanija | 83.2 |
| 117 | Tunis | 83.0 |
| 118 | Nikaragva | 81.8 |
| 119 | Srednjoafrička Rep | 80.7 |
| 120 | Kongo | 80.5 |
| 121 | Tajland | 80.4 |
| 122 | El Salvador | 79.6 |
| 123 | Bocvana | 79.3 |
| 124 | Gruzija | 76.7 |
| 125 | Gvatemala | 75.1 |
| 126 | Sudan | 74.1 |
| 127 | Swaziland | 70.9 |
| 128 | Benin | 69.0 |
| 129 | Namibija | 68.4 |
| 130 | Mali | 67.8 |
| 131 | Lesoto | 67.4 |
| 132 | Peru | 61.7 |
| 133 | Alzir | 57.7 |
| 134 | Laos | 57.7 |
| 135 | Jemen | 56.0 |
| 136 | Irak | 53.9 |
| 137 | Dzibuti | 50.3 |
| 138 | Zimbabve | 50.0 |
| 139 | Haiti | 49.3 |
| 140 | Gana | 47.8 |
| 141 | Niger | 47.1 |
| 142 | Pakistan | 45.0 |
| 143 | Gvineja Bisau | 44.7 |
| 144 | Liberija | 44.7 |
| 145 | Sao Tome & Principe | 44.1 |
| 146 | Senegal | 43.2 |
| 147 | Obala Byelokosti | 41.1 |
| 148 | Kenija | 39.2 |
| 149 | Madagaskar | 38.7 |
| 150 | Sjeverna Koreja | 38.3 |
| 151 | Solomonski otoci | 37.8 |
| 152 | Indonezija | 37.1 |
| 153 | Kamerun | 36.6 |
| 154 | Kambodža | 36.2 |
| 155 | Zambija | 35.7 |
| 156 | Afganistan | 33.8 |
| 157 | Nepal | 33.5 |
| 158 | Ići | 33.2 |
| 159 | Uganda | 33.2 |
| 160 | Cad | 32.9 |
| 161 | Burkina Faso | 32.1 |
| 162 | Malavi | 30.8 |
| 163 | Sijera Leone | 29.3 |
| 164 | Gvineja | 28.5 |
| 165 | Tanzanija | 27.4 |
| 166 | Nigerija | 25.2 |
| 167 | Mozambik | 23.3 |
| 168 | Ruanda | 22.0 |
| 169 | Etiopija | 19.3 |
| 170 | Šri Lanka | 17.8 |
| 171 | Gambija | 17.6 |
| 172 | Bangladeš | 11.3 |
| 173 | Indija | 10.1 |
stari=““>
Glavna slika: Yulia Grigoryeva/Shutterstock
.