Mallorca u kaosu: prosvjedi protiv prenapučenog turizma!
Turizam na Balearskim otocima suočava se s velikim izazovima: masovni turizam, ekološki problemi i prosvjedi lokalnog stanovništva rastu.

Mallorca u kaosu: prosvjedi protiv prenapučenog turizma!
Posljednjih godina masovni turizam na Balearskim otocima, posebno na Mallorci, postao je hitan problem. Prema riječima glasnogovornika ministarstva turizma Baleara, trenutna strategija oglašavanja ima suprotan učinak od onoga što je namjeravano iu suprotnosti je s vladinim naporima da kontrolira turizam. To je dovelo do zabrinjavajuće situacije u kojoj su popularna mjesta kao što je Calo des Moro svakodnevno preplavljena tisućama posjetitelja. Ovu malu uvalu, namijenjenu za oko 100 ljudi, sada svaki dan preplavi do 4000 ljudi i 1200 vozila, kaže gradonačelnica Maria Pons. Pozvala je medije i turoperatore da prestanu izvještavati o zaljevu. U drastičnom potezu, lokalne vlasti uklonile su sve slike zaljeva sa svoje web stranice.
Osim toga, otkriveno je da je pristup popularnom vidikovcu na Es Vedri na Ibizi zatvoren zbog gužve i smeća. Balearski otoci očekuju rekordan broj od 20 milijuna posjetitelja 2024. godine. Istraživanje udruge Foundation pokazuje da 59% stanovnika Mallorce odbija masovni turizam. Protiv ovog oblika turizma već su održani veliki prosvjedi, a daljnja događanja najavljena su za lipanj. Otvoreno pismo sedam organizacija s Mallorce poziva turiste da ostanu kod kuće kako bi spasili prenapučeni i nenastanjivi otok.
Društveni i ekonomski učinci
Turizam ima golemu gospodarsku važnost za Balearske otoke; u Mallorci industrija čak čini 45% ekonomske proizvodnje. Međutim, ova ovisnost sa sobom nosi i značajne probleme. Rast cijena, buka i uništavanje prirode samo su neke od negativnih posljedica koje utječu na kvalitetu života mještana. Procjenjuje se da je svaki peti stanovnik Balearskog otočja u opasnosti od siromaštva. Osim toga, stanarine su porasle za oko 158% u posljednjih deset godina, dodatno pogoršavajući nedostatak stambenog prostora.
U svibnju 2024. regionalna vlada pod predsjednicom Margalidom Prohens najavila je politički i društveni pakt za ekonomsku, društvenu i ekološku održivost. Cilj pakta je učiniti turizam održivijim i smanjiti njegov negativan utjecaj na okoliš i društvo. Antoni Riera, profesor primijenjene ekonomije na Sveučilištu Balearskih otoka, predsjedao je tehničkim odborom koji je stvorio dvanaest tematskih radnih skupina za rješavanje različitih aspekata turističke prenapučenosti.
Izazovi za pakt o održivosti
Ove radne skupine pokrivaju različite teme, uključujući društvenu održivost, ekološku održivost, turističku konkurentnost i turističke usluge. Svaku skupinu koordinira glavni ravnatelj regionalne vlade. Uključivanje svih dionika, uključujući agencije za zapošljavanje, udruge poslodavaca i ekološke organizacije, vlada je smatrala ključnim. No, usprkos svim naporima, bilo je padova; U studenom 2024. “Forum za interese građana” obustavio je svoje sudjelovanje u paktu i doveo u pitanje metodologiju. Ekološka organizacija Grup d'Ornitologia Balear (GOB) i udruga stanovnika Palme također su se povukle, što utječe na vjerodostojnost povjerenstva.
Prosvjedi protiv masovnog turizma porasli su 2024., s do 20.000 sudionika u Palmi. Prosvjednici su ukazivali na rastuće stanarine, buku i zagađenje, dok samo mala elita ima koristi od turizma. Pakt o održivosti omogućio je građanima da podnose prijedloge između srpnja i listopada 2024., pri čemu je primljeno 576 doprinosa. Većina tih prijedloga bila je usmjerena na pitanja okoliša i prometa.
Radne skupine trenutno su u fazi analize kako bi razvile strateške smjernice i akcijske planove za održivu budućnost Balearskih otoka. Međutim, ostaje nejasno može li vlada odgovoriti na zabrinutosti organizacija koje su napustile pakt i provesti konkretne mjere za rješavanje izazova masovnog turizma. Vrijeme ističe i potreba za održivim rješenjem za Balearske otoke postaje sve hitnija.