Klimatske promjene: Odmor u južnoj Europi postaje vrućina!

Klimatske promjene: Odmor u južnoj Europi postaje vrućina!

Ljetne mjesece u južnoj Europi sve više karakteriziraju ekstremne vrućine. Na Kreti su još u ožujku 2025. godine zabilježene rekordne temperature od 33,7 stupnjeva Celzija, što jasno pokazuje posljedice klimatskih promjena. Glasno kurir Od ove štetne vrućine u ljeto 2023. patili su i turisti i lokalno stanovništvo, posebno u Grčkoj, gdje su sredinom srpnja zabilježene temperature do 43 stupnja.

U Italiji su gradovi poput Rima, Firence i Bologne bili pogođeni crvenim alarmom, što je izazvalo službena upozorenja Ministarstva zdravstva. Ovo je preporučilo da stanovništvo ostane u zatvorenom prostoru ako je moguće kako bi se zdravstveni rizici sveli na najmanju moguću mjeru. Meteorologinja Michaela Koschak najavljuje da bi se ovakve ekstremne temperature u budućnosti mogle pojavljivati ​​češće, pa bi Mediteran bio manje privlačan kao destinacija za odmor.

Zdravstveni rizici i povećanje stope smrtnosti

Zdravstvene posljedice ovih toplinskih valova su alarmantne. Prema riječima Hansa Klugea iz WHO-a, posljedice globalnog zatopljenja sve se više osjećaju u Europi. Između 2000. i 2019. godišnje je oko 489.000 ljudi u svijetu umrlo od uzroka povezanih s vrućinom, od čega je oko 176.000 zabilježeno u Europi. Smrtnost povezana s vrućinom u Europi porasla je za 30 posto u posljednjih 20 godina, što potvrđuje znanstvene prognoze. Glasno Ogledalo Klimatske promjene mogle bi uzrokovati smrt dodatnih 2,3 milijuna ljudi u budućnosti od posljedica vrućine i hladnoće.

Ekstremne temperature utječu i na prirodu: visoke temperature i sušna razdoblja dovode do sve većeg broja šumskih i šumskih požara u ljetnim mjesecima. Posebno su pogođene regije poput Puglie, Sardinije i Sicilije u Italiji, kao i kampovi koji nisu blizu plaža u Hrvatskoj, gdje je opasnost od šumskih požara velika. Elementarne nepogode u Hrvatskoj mogu dovesti i do zatvaranja prometnica i nestanka struje.

Putovanje po novim uvjetima

Zbog ovih rizika planiranje godišnjeg odmora postaje sve kompliciranije. Na Balearskim i Kanarskim otocima često padaju obilne kiše, što može rezultirati poplavama. U tom kontekstu, Ministarstvo vanjskih poslova izdalo je upozorenja za putovanja za područja na granici sa Sirijom i Irakom. Tamo se primjenjuju razine sigurnosti 2 i 3.

Ekstremi klime vidljivi su čak iu Egiptu, gdje su u lipnju 2024. godine izmjerene temperature i do 50,9 stupnjeva Celzijusa. Tijekom hadža u Meki od ekstremnih vrućina od 49 stupnjeva Celzijevih umrla je 1301 osoba. S obzirom na ovaj razvoj događaja, meteorolog Koschak preporučuje da u budućnosti razmislite o odredištima za odmor u Skandinaviji, poput Švedske, Norveške i Finske. Ove regije mogle bi poslužiti kao alternativa sve nepredvidljivijim ljetnim destinacijama u južnoj Europi.