Nestašice vode i masovni turizam: Ibiza je na rubu!

Nestašice vode i masovni turizam: Ibiza je na rubu!

Ibiza je u kolovozu sve više pod pritiskom masovnog turizma. Neriješeni problemi vezani uz priljev posjetitelja su očiti. Sve više i više turista koji putuju na slikoviti otok ne samo da preopterećuju infrastrukturu, već dovode i do ozbiljnih nedostataka opskrbe. Iako su postrojenja za desalinizaciju morske vode u punom pogonu, pitka voda ostaje vrijedan resurs. Konkretno, u stambenom kompleksu u Jesúsu gotovo 50 kuća bilo je danima bez vode, što naglašava lošu situaciju s infrastrukturom. Kao odgovor na situaciju, općina Santa Eulària poslala je 50 pisama hotelima i ustanovama kako bi ih upozorila na prekomjernu potrošnju vode. Prema utvrđenom pravilu, dnevno se po osobi smije popiti samo 250 litara vode.

Općina je čak zaprijetila smanjenjem protoka vode ako potrošnja ostane prevelika. Problem je što je izuzetno teško kontrolirati potrošnju vode u hotelima i privatnim kućanstvima. Mnogi hoteli zanemaruju učinkovito korištenje zalijevanjem travnjaka, dok istovremeno tisuće litara vode istječu zbog dotrajalih cijevi. Drugi veliki problem koji je pogoršan masovnim turizmom je prometna situacija na Ibizi. Na cestama su gužve, posebno u kolovozu, kada su opasni manevri pretjecanja uobičajeni.

Politike i obećanja

Unatoč očitim izazovima, politička obećanja o ograničavanju masovnog turizma još nisu provedena. Veliki broj turista ne dovodi samo do gužvi na ulicama, već i do rasta cijena za otočane. Ibiza nije sama u ovim problemima; Usporedna turistička područja poput Hrvatske, Venecije i Barcelone također se bore protiv negativnih učinaka prekomjernog turizma.

Turizam nastavlja rasti diljem Europe, osobito u južnoj Europi. U 2023. više od 85 milijuna međunarodnih turista posjetilo je Španjolsku, a dosadašnji podaci za 2024. pokazuju 42,5 milijuna turista u prvoj polovici godine. To dovodi do prosvjeda lokalnog stanovništva koje izlazi na ulice u gradovima poput Atene i Barcelone zbog masovnog turizma.

Reakcije i rješenja u drugim regijama

Barcelona planira ukinuti sve smještaje za odmor do 2029. kako bi stvorila više životnog prostora za lokalno stanovništvo. Prosvjedi su i na Tenerifima jer širenje turizma diže cijene najma i opterećuje okoliš. Venecija od travnja 2024. naplaćuje naknadu od 5 eura za dnevne posjetitelje, dok se u Grčkoj ulaganja u iznosu od 2 milijarde eura usmjeravaju u zaštitu klime i održivi turizam.

Dubrovnik, Hrvatska, već je poduzeo mjere za ograničenje broja pristajanja brodova za kružna putovanja i zabranu iznajmljivanja apartmana za odmor. Kopenhagen promiče inicijative održivog turizma kao što su “GreenKayak” i “CopenPay”. Pokazalo se da iako postoje pristupi suočavanju s izazovima masovnog turizma, jasno i sveobuhvatno rješenje još uvijek nedostaje na mnogim mjestima. Ibiza je primjer kako sve veći pritisak turističkih aktivnosti može predstavljati i značajan izvor prihoda i značajno opterećenje.